Da li se sjećate prošlih života?

DA li vam se dogodilo da nekog pogledate u oči prvi put, a imate osjećaj da se poznajete? Zanimljive odgovore o prošlim životima daje doktor Brajan Vajs, autor knjige “Čuda se događaju”. Moderna nauka ima svoje teorije o ovim fenomenima, ali poznati američki psihijatar i ekspert za regresiju, koji je nedavno gostovao i u emisiji Opre Vinfri, ima drugačije tumačenje situacija koje nas često zbunjuju:

1. Imate neracionalan strah ili osjećaj da vam je nešto neverovatno poznato, ali ne možete objasniti zašto

– Jedna moja pacijentkinja je tokom medenog mjeseca u Grčkoj počela da osjeća teskjobe. Kada su ona i njen suprug krenuli dalje i otputovali za Italiju, potpuno se smirila. Kada je došla kod mene radili smo na njenom prošlom životu i saznali da je u jednom od prošlih života živjela u Grčkoj i da je ubijena! – kaže doktor Vajs. -Tokom regresije ili prisjećanja prošlog života moguće je izlječenje, moguće je oporaviti um, duh i tijelo, kao i ojačati sadašnjost.

Znaci prošlog života najčešće se pojavljuju kao nelogičan veliki strah od nečega ili „deža vi” osjećaj (senzacija koju osjećate, kao da ste nekoga ranije upoznali, ili kao da ste nešto već vidjeli ili doživjeli) – piše protal atma.hr. Moderna nauka „deža vi” smatra psihološkim fenomenom koji se javlja kod zdravih ljudi ponekad spontano ili u stanju iscrpljenosti, ili kod otrovanih (posebno neurotoksinimaizazvanih alkoholom, ili halucinogenim drogama) ili kao posljedica neuroze, psihoze ili organskog poremećaja mozga, posebno temporalnog režnja.

Ovaj osjećaj je izuzetno teško izazvati, pa samim tim i istražiti u laboratorijskim uslovima. Trenutna istraživanja prvenstveno se fokusiraju na studije anomalija pamćenja, a fenomen “već viđenog” , smatra se rezultatom preklapanja neuroloških sistema za kratkotrajno i za dugotrajno pamćenje. Ipak, dr Vajs tvrdidrži da su to bljeskovi sećanja iz prošlih života.

 2. Sanjate snove koji su toliko realni i detaljni

– Imate li snove koji su toliko jasni i idu i do najsitnijih detalja, ili snove koje često sanjate, konstantno iste nepoznate pejzaže? To takođe može da bude sećanje na prošli život. Kao što sam napisao u svojoj knjizi, sjećanja na prošli život nisu obavezno sjećanja, već to mogu da budu i neki simboli, nešto što bi trebalo da bude interpretirano tako da mi sada možemo da razumijemo kao jasnu poruku. – kaže dr Vajs. – Takođe treba uzeti u obzir astralne projekcije i lucidno sanjanje.

 3. Neki ljudi ili kulture privlače vas na neki poseban način

– Talenti, kapaciteti, stvari koje vam se sviđaju, stvari koje vam se ne sviđaju, privlačnost ili odbojnost, sve to mogu biti tragovi prošlog života. Ako vas neki ljudi ili kulture privlače na neki poseban način, a nisu vam poznati, sve je to trag. Ukoliko ste sposobni za nešto, a učite znatno manje od ostalih oko sebe, promislite o tome, jer ste možda bili upravo tu ili govorili baš taj strani jezik – objašnjava autor knjige “Čuda se događaju”. – Veliki talenti, fenomeni čuda od djeteta i slično, su samo logički nastavak izražavanja talenta “iskovanog” iz mnogih prošlih života. Ali, to nas ne sprečava da u ovom životu započnemo nešto novo!

 4. Osjećate da je neko vaša “srodna duša”

– Često se događa da putujemo kroz mnogo različitih života s potpuno istom grupom duša, ali u različitim odnosima. Ja ih nazivam grupom srodnih duša. Možda se veze mijenjaju iz života u život, ali duše su iste. Na primjer: duša iz tijela vaše prabake može kasnije da dobije tijelo vaše unuke, ili unuka. Promatrajući stvari na ovaj način, mi nikako ne gubimo one koji su nam dragi, već se s njima sretnemo prije, ili kasnije, ali u drugom tijelu (dok smo u samsari – krugu reinkarnacije). U nedavnom slučaju jedne pacijentkinje, čija je majka umrla kada je ona bila mala, otkrili smo da su njih dvije bile zajedno još od prije srednjeg vijeka” – objašnjava dr Vajs.

Vajs takođe naglašava da sa bliskim, starim dušama oko nas ne moramo nužno biti u harmoničnim odnosima. Često se kaže da je tanka crta između ljubavi i mržnje. Zato uvijek treba uzeti u obzir vraćanje karmičkih dugova. Jer, ko nas može bolje usrećiti, ili povrijediti – nego bliska osoba?

(Novosti)