„Šiptarska svinjarija“ obilježila prethodni period

-Portal Analitika je imao svega dvije ili tri vijesti, za navedeni period, da nije naveo izvor fotografije ili teksta, što govori o profesionalnom odnosu ovog portala, kazao je Vojičić.

Riječ je o informacijama koje se tiču medija iz regiona, a ne domaćih novina, poput teksta  o generalnom sekretaru UN-a Ban ki Munu ili novoj slici Severine Vučković na Instagramu.

U prethodnom periodu Medijski savjet za samoregulaciju je dobio 12 žalbi. Od toga, devet žalbi je prihvatio, jedna je odbačena zbog zastarjelosti, jedna nije prihvaćena jer se odnosila na sajt koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, a jedna jer se odnosila na časopis koji ne izlazi u našoj zemlji. Najteži primjer kršenja Kodeksa novinara predstavlja naslovna strana Informera od 26.oktobra pod naslovom “Šiptarska svinjarija”. 

-Možemo da kosntatujemo da su neke žalbe, koje su se odnosile na neobjavljivanje ispravke i odgovora ili na neprofesionalno objavljivanje istih, riješene i prije nego smo mi donijeli odluku na taj način što je medij koji je bio predmet žalbe ispravio grešku i objavio reagovanja, istakao je na pres konferenciji Ranko Vujović, predsjednik MSS-a.

Kada je riječ o monitoringa štampanih medija, registrovan je 21 slučaj kršenja Kodeksa novinara.

-Treba reći da se skoro polovina odnosi na dnevni list Informer, koji u poslednje vrijeme prednjači u nepoštovanju profesionalnih i etičkih standarda. Koristimo ovu priliku da upozorimo ovu novinu da pisanje o pojedinim događajima i ličnostima zahtjeva posebnu odgovornost. Diskreditovanje pojedinih javnih ličnosti u ovoj novini često nema veze sa onim što je izvorna uloga medija i ne doprinosi nimalo poštovanju profesije u nas, već naprotiv njenom kompromitovanju, istakao je Vujović na predstavljanju Izvještaja.

Ovako pisanje, dodaje Vujović, bilo je i povod za ishitrenu akciju oko izmjena Zakona o medijima, za koje se MSS nada da neće dobiti zeleno svijetlo.

-U tom kontekstu pozdravljamo današnju izjavu predstavnika delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji su mišljenja da profesionalnost medija treba da ocjenjuju samoregulatorna tijela, kazao je predsjednik MSS-a.

Članica MSS-a Gordana Borović navela je nekoliko primjera kršenja Kodeksa novinara u dnevnoj štampi, a koji pokazuju da novinar ne smije podreskivati nacionalnu i vjersku mržnju, te da ne smiju izvrtati tuđe riječi zarad senzacionalizma. Najteži primjer kršenja Kodeksa predstavlja naslovna strana “Informera” pod naslovo “Šiptarska svinjarija”.

–Ovaj tekst po mišljenju MSS-a predstavlja, ukoliko se može praviti takva komparacija – najteže kršenje kodeksa u periodu koji obrađuje izvještaj, zbog kojeg je MSS i javno reagovao. Po mišljenju MSS-a, u najkraćem, ovaj tekst i njegova oprema predstavljaju tešku zloupotrebu slobode govora i javne riječi i brutalno medijsko širenje nacionalne mržnje kakvu smo vidjeli i kakva je imala pogubne i devastirajuće posljedice tokom ratova u ex Jugoslaviji, naglasila je Borović. 

Dnevni list Pobjeda imao je kršenje u navedenom periodu sa objavom teksta „Miodrag Lekić formira sopstvenu partiju“. Tekst govori o navodnim namjerama Miodraga Lekića, lidera Demokratskog Fronta da formira sopstvenu partiju.

-Za sve informacije u tekstu izvor je anoniman, a novinar nije pokušao da kontaktira ni Lekića, niti nekog od političara, koji se pominju kao njegovi budući saradnici. MSS smatra da novinar nije pružio realne pokazatelje da ima dokaze za tvrdnje koje su iznesene. Osim ogoljenog senzacionalizma ovaj tekst nema informaciju koja je potkrijepljena realnim činjenicama, istakla je Borović.

U Izvještaju MSS-a se, između ostalog, navodi i jedno od kršenje Kodeksa od strane dnevng lista Vijesti, koji su objavili izvode intervjua sa bivšim njemačkim ambasadorom Piusom Fišerom, pod nazivom “Korupcija i kriminal na licu države”.

-Fišer u intervjuu nije, međutim kazao “na licu države” već je koristio izraz “imidžu države”, što su mogli znati samo čitaoci koji su gledali intervju na TV Vijesti ili pročitali Fišerov demanti objavljen u Vijestima 12. novembra. Bivši njemački ambasador u Crnoj Gori kazao je u svom reagovanju da “list na senzacionalistički način distorzira pravi sadržaj i duh intervjua”. MSS smatra da je ovdje riječ o namjernom ili nenamjernom iskrivljavanju činjenica, koje je dovelo do potpuno netačne interpretacije ambasadorovih riječi, dodala je Borović.

U navedenom periodu Dnevne novine su prekršile novinarska načela objavivši skandaloznu naslovnu stranu sa fotografijom momenta u kojem se ekshumira preminula beba rođena u bjelopoljskoj bolnici tri dana ranije.

-MSS smatra da je krajnje neprimjereno nazivati ekshumaciju šokantnom, a pri tome objaviti fotografiju sa jednog krajnje teškog čina za porodicu čime se zapravo s namjerom želi šokirati javnost. MSS osuđuje ovakav senzacionalistički način izvještavanja o krajnje delikatnim momentima i takođe smatra krajnje neprimjerenim objavljivanje prijetnje u naslovu, zaključila je Borović.

Tokom perioda koji tretira ovaj izvještaj Medijskog savjeta za samoregulaciju, nije bilo ni jedne žalbe na profesionalan odnos i etički tretman portala u Crnoj Gori. Bez obzira što Kodeks novinara Crne Gore ne spominje on line novinarstvo, budući da se radi o etičkim standardima novinarske profesije, stav je MSS da se ta pravila odnose i na rad portala i na komentare čitalaca, jer se u tom domenu, otvorene i široke interakcije između medija i čitalaca, najčešće zloupotrebljava sloboda izražavanja.

 

 

-Stav MSS-a jeste  da je uredništvo medija odgovorno za sve što se objavi na internet portalu. Pa tako i za komentare čitalaca – najčešće potpisanih “nik nejmom” ili samo kao “anonimusi” – koji su postali  sastavni dio teksta, što doprinosi sve većoj popularnosti i uticaju portala. Preporuka MSS-a jeste da se komentari čitalaca administriraju prije objavljivanja, kako  bi se preduprijedile situacije da se objavljuju komentari, koji sadrže nepotpune i neprovjerene vijesti i informacije, diskvalifikacije ad hominem, elemente govora mržnje, vrijeđanje po bilo kojoj osnovi, pozivi na nasilje, psovke, kletve, žargon ulice, kršenje privatnosti i pretpostavke nevinosti. Ovo se naravno odnosi i na tekstove i komentare novinara i vlasnika portala kao osnove  za tako nešto, istakao je Branko Vojičić na predstavljanju Izvještaja.

Stav MSS-a je da portali koji nastoje da vode javnu debatu, moraju voditi računa ne samo o vlastitom uticaju i dostojanstvu, već i o posljedicama javne riječi, koja može ugroziti nečiji život, razoriti porodicu, pa i samu javnu debatu.

– Zbog toga MSS podržava preporuku obudsmana Vijesti, da bi, “ za početak, trebalo onemogućiti komentare na vijesti iz takozvane crne hronike, počev od anonimnih izjava saučešća do najgrubljih napada na čovjeka koji više ne može da se brani. Takođe,  prava čovjeka da se smatra nevinim dok se njegova krivica ne dokaže, drugi je važan razlog da se komentari vezani za ovaj segment informisanja krajnje ozbiljno administriraju i veoma selektivno uvode u javni prostor, dodaje Vojičić.

Pravo javnosti da zna time se, kazao je Vojičić, ne smije dovoditi u pitanje, osobito kada je riječ o ljudima koji predstavljaju društveni i politički vrh i čije su odluke i postupci, po prirodi stvari, tvorci naših sudbina. 

-Međutim, i oni i obični građani imaju pravo na javni prostor u kojem se ne pljuje i ne traži linč”, zaključuo je Vojičić.