ODBOR ZA EKONOMIJU: Ispitati imovinu stečajnih sudija i upravnika

Poslanik Socijalističke narodne partije SNP Srđan Milić kazao je da bi volio da Ministarstvo ekonomije konačno izađe sa podatkom koliko je država, kroz razne stečajne postupke, ostala uskraćena, jer stečajna masa nije bila adekvatna njenim potraživanjima.

“Dao sam vam podatak da je Montenegro bonus, koji je u vlasništvu države, prijavio skoro 12 miliona eura u stečajnoj masi Kombinata aluminijuma KAP. Pitam ministra ekonomije Vladimira Kavarića, hoćemo li euro od 12 miliona eura kao država napaltiti iz te stečajne mase”, kazao je Milić.

Milića je, s obzirom da su posljednje izmjene i dopune Zakona o stečaju donesene su prije skoro pet godina, zanimalo koliko je u međuvremenu po tom važećem zakonu preduzeća otišlo u stečaj.

“Volio bih da znam koliko sredstava su dobili radnici koji su bili u prvom naplatnom redu u posljednjih pet godina kroz stečaje koji su sprovedeni u Crnoj Gori”, rekao je Milić.

On smatra da bi trebalo vidjeti i porijeklo imovine stečajnih sudija i upravnika, kako bi se ti podaci uporedili sa onim što oni d države dobijaju kao nadoknadu za rad.

Sjedinici nije prisustvovao ministar ekonomije, Vladmir Kavarić, zbog, kako je saopšteno, pregovora sa italijanskom kompanijom A2A.

Vršilac dužnosti Generalnog direktora za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije, Dragan Kujović, saopštio je da je važeći Zakon o stečaju na efikasan način definisao stečajni postupak, ali da su tokom skoro pet godina njegove primjene uočene određene nedoumice i nedostaci.

“Zbog toga smo pristupili ponovnoj detaljnoj analizi Zakona o stečaju, uradili analizu svih članova i na osnovu toga pristupili izmjenama i dopuna. Ukupno je 65 članova izmijenjeno ili dopunjeno, precizirao je Kujović.

On smatra da je Ministarstvo na taj način uspjelo da eliminiše sve nepreciznosti.

Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović podsjetio je na sjednicu Odbora koja je održana u decembru 2010. godine na kojoj je razmatran važeći Zakon o stečaju i gdje je, kako je rekao, obrazloženje bilo isto.

Tada je, kako je podsjetio, obrazloženje bilo da se izmjene i dopune zakona donose kako bi se povećao stepen namirenja povjerilaca, skratila dužina trajanja postupka i umanjila visina troškova stečajnog postupka.

“Interesntno je da u septembru ove godine maltene govorimo o istom, a u ovih pet godina je stalo sijaset stečaja i takozvanih privatizacija kroz stečaj. Ne volim lično takav rječnik, ali stojim iza toga da u Crnoj Gori postoji stečajna mafija i da se kroz rad stečajnig suda devastira crnogorska privreda i ostvaruju pojedinačni interesi na račun interesa bivših zaposlenih”, tvrdi Damjanović.

Kujović je kazao da je cilj isti i da je zbog toga isto i obrazloženje.

Damjanović je, komentarišući transparentnost Privrednog suda, pozvao sve poslanike da pođu do hola suda i da pogledaju oglasnu tablu.

“Na njoj je stotinjak papira, jedan pfreko drugog, koji se ne mogu kopirati, već smao slikati mobilnim telefonom”, poručio je Damjanović.

On je rekao da je skeptik da će se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o stečaju, odnosno sa 60-ak izmijenjenih članova, nešto postići.

Damjanović je naveo i da postoje situacije, kao što je slučaj sa preduzećem Jadransko brodogradilište, gdje je stečajni sudija Blažo Jovanić koji je i predsjednik Privrednog suda, a stečajni upravnik njegov kum, Žarko Ostojić.

“Ne vjerujem da će predložene izmjene riješiti problem koji očigledno imamo, ako ništa sukob interesa”, kazao je Damjanović.

Predstavnik Unije slobodnih sindikata USSCG Aleksa Marojević, rekao je da u toj radničkoj asocijaciji smatraju da se predloženim izmjenama neće bitnije promijeniti neko opšte stanje odnosno popraviti cijeli sistem vođenja stečajnih postupaka u Crnoj Gori.

“Jedan od najvećih prepreka za efikasan rad i sprovođenje stečajnih postupaka su stečajni upravnici. Oni imaju kontinuiranu svakomjesečnu naknadu i nagradu i stoga normalno proizilazi i njihov interes da stečajni postupci traju što je moguće duže”, poručio je Marojević.

On smatra da postoji veliki broj privilegovanih stečajnih upravnika koji u isto vrijeme vode čak i na desetine stečajnih postupaka.

“Uz to oni imaju i svoj redovni radni angažman i nije teško zaključiti koliko uz te redovne radne obaveze mogu da odgovore efikasnom vođenju stečajnih postupaka u većem broju preduzeća u isto vrijeme”, saopštio je Marojević.

USSCG je podnijela inicijativu u kojoj je predložila amandman na predložene izmjene i dopune Zakona o stečaju, koji se odnosi na položaj radnika koji su angažovani u postupku vođenja stečajnog postupka ili organizovanja određenog procesa rada u postupku stečaja.

USSCG je predložila da visinu njihove zarade i druga prava po osnovu radnog angažmana utvrđuje stečajni upravnik u skladu sa Zakonom o radu.

“U stečajnom postupku imaju interes vlasnici kapitala i povjerioci. Očigledno da radnici koji su radno angažovani nemaju praktično nikakvih interesa i prava. Oni su obespravljeni i zavise samo od dobre volje stečajnog upravnika hoće li im obezbijediti neko pravao iz rada i po osnovu rada”, kazao je Marojević.

Predstavnici predlagača su saopštili da je amandman USSCG prihvatljiv.

Nezavisni poslanik, Damir Šehović, smatra da će predložene izmjene pomoći da se efikasnost i brzina stečajnog postupka poveća.

Poslanik Demokratskog fronta DF Nebojša Medojević rekao je da bi steačjni postupak trebalo da štiti interese povjerilaca, a da se on pretvorio u otimačinu državne imovine.

On je kazao da će DF biti protiv predloženih izmjena i dopuna.

Odbor je trebalo i da raspravlja o Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Ugovor o korišćenju morskog dobra za implementaciju i izvođenje infrastrukture između Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Terna Crna Gora, ali je rasprava po toj tački dnevnog reda odložena, jer sjednici nije prisustvovao ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.