NAUČNICI OTKRIVAJU: Da li antibiotici zaista goje
Antibiotici pomažu, ali i odmažu! Poznato je odavno da stočari koriste antibiotike da bi bolje natovili stoku, a najnovija istraživanja pokazuju da postoje ozbiljne indicije da ovi ljekovi na isti način utiču i na ljude.
Rezultati američke studije koju su izveli stručnjaci Džons Hopkins Blumberg škole za javno zdravlje (JHSPH), i objavili je u “International Journal of Obesity” pokazali su, naime, da često uzimanje antibiotika u djetinjstvu povećava rizik od gojaznosti u odraslom dobu.
Oni su od 2001. do 2012. godine pratili 163.620 djece starosti od tri do 18 godina. Pregledom zdravstvenih kartona, ustanovili su da je 20 odsto djece pilo antibiotike sedam ili više puta prije svoje 15. godine, što se ispoljilo razlikom u težini u odnosu na drugu djecu. Tačnije, djeca koja su prekomjerno uzimala antibiotike bila su u prosjeku teža za 1,3 kilograma u odnosu na svoje vršnjake.
Ovu pojavu istraživači su objasnili činjenicom da antibiotici utiču na crijevnu floru tako što mijenjaju način na koji se hranljive materije apsorbuju, pa samim tim podstiču gojaznost.
– Namjera istraživača sa JHSPH-a je da se skrene pažnja roditelja na rizike prekomjerne upotrebe antibiotika, koji se često pogrešno koriste. Roditelji imaju lošu naviku da liječe svoju djecu antibioticima i onda kada to nije potrebno. Ako se previše upotrebljavaju u djetinjstvu, antibiotici mogu da izazovu posljedice po zdravlje. Iako sa 15 godina razlika u težini nije pretjerana, ona se kasnije tokom godina povećava – naveo je autor studije dr Brajan Švarc.
Poznato je da antibiotici remete crijevnu floru i samo funkcionisanje crijeva, što se manifestuje bolovima u stomaku, dijarejom i nadimanjem. Što se tiče njihovog uticaja na kilažu, stručnjaci imaju podijeljena mišljenja.
Farmaceut Vukosava Stevanović, član organizacije “Farmaceutsko jezgro” kaže za Telegraf da rezultati ovog istraživanja predstavljaju još jedan razlog da se redukuje prekomjerna upotreba antibiotika.
– Poznato je da antibiotici remete crijevnu floru. U svijetu se dugo vodi računa da se upotreba antibiotika svede na razumnu mjeru odnosno da se koriste samo kada je to neophodno, a ne i za virusne i druge infekcije za koje nijesu neophodni. Ovo istraživanje je još jedan dokaz koliko je opasna nekontrolisana upotreba antibiotika, a budući da je studija obimna, i da je trajala toliko godina, nema razloga za sumnju u njene rezultate – kaže Stevanovića.
Klinički farmakolog Predrag Nikolić, sa druge strane, smatra da je ova studija trebalo da traje mnogo duže i da je u okviru nje trebalo da se prate i drugi parametri.
– Amerikanci rade razna istraživanja i to potpuno besmislena. Ovo može imati smisla samo ukoliko su sa njim hteli da skrenu pažnju i utiču da se smanji upotreba antibiotika. Jedna ovakva studija trebalo bi da traje 40 godina i, u okviru nje bi trebalo da se prate navike djece, njihova ishrana, socijalno okruženje… – mišljenja je Nikolić.
Antibiotici su, naime, samo jedan od faktora koji izazivaju gojaznost, presudnu ulogu imaju loša ishrana i nedostatak fizičke aktivnosti.
Meso koje jedemo je puno antibiotika, a posljedice su nesagledive!
Bilo kako bilo, jasno je da upotreba antibiotika treba da se smanji. Nekontrolisana, neodgovorna i pogrešna upotreba antibakterijskih ljekova potpuno je oskrnavila blagodeti otkrića ovog medikamenta. Sve je više bakterija koje su rezistentne na antibiotike, a kao posljedicu toga, između ostalog, imamo i sve više bolničkih infekcija sa smrtnim ishodom.
(Lj. R.)
