Šta piše u Izvještaju EK o napretku Crne Gore

U dijelu Izvještaja o političkim kriterijumima, konstatuje se donošenje novog izbornog zakonodavstva, ujedno ukazujući na potrebu pune primjene s posebnim osvrtom na elektronsku registraciju birača.

Posebno je pohvaljena uloga Crne Gore u regionu, njeni odlični odnosi sa susjedima, kao i činjenica da smo potpisali dva bilateralna ugovora o granici s BiH i Kosovom.

U Izvještaju je ponovljen stav Evropske komisije da će dalji napredak u pregovorima o pristupanju EU biti uslovljen napretkom u vladavini prava. Ocijenjeno je da je u ovoj oblasti protekle godine ostvaren umjeren napredak.

Konstatovano je da je u borbi protiv korupcije, ostvaren određeni napredak, s tim da se očekuje dalji napredak u bilansu ostvarenih rezultata u pravosnažnim presudama i optužnicama korupcije na visokom nivou, za koji Evropska komisija konstatuje da je trenutno ograničen.

U ekonomskim kriterijumima se konstatuje da je Crna Gora umjereno spremna za funkcionisanje tržišne ekonomije. Konstatovan je rast BDP-a, napredak u fiskalnoj konsolidaciji i unapređenju poslovnog ambijenta. Napominje se da projekt autoputa može ugroziti fiskalnu održivost.

Navodi se da je određen napretak ostvaren u oblasti saradnje Vlade i civilnog sektora.

U Izvještaju su, u dijelu u kojem se pominju nedavno protesti Demokratskog fronta, sve političke partije pozvane da se „uključe u konstruktivan dijalog u Skupštni“.

U Izvještaju, u koji je danas usvojila Evropska komisija, navodi se da su opozicione partije organizovale proteste ispred parlamenta, koji su na kraju završeni sukobom policije i protestanata, u kojima je bilo povrijeđenih.

„Očekuje se da će svi incidenti nasilja i navodi o prekomjerenoj upotrebi ovlašćenja policije tokom protesta biti adekvatno ispitani. U isto vrijeme, sve političke partije treba da obnove konstruktivan politički dijalog u parlamentu“, kaže se u Izvještaju koji će danas biti predstavljen.

Navodi se da je, što se tiče sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze članstva, država umjereno spremna za većinu poglavlja, iako, dodaje se, nivo usklađenosti varira.

Što se tiče političkih kriterijuma, iz EK je poručeno da novo izborno zakonodavstvo, usvojeno prošle godine, mora biti u potpunosti primijenjeno, uključujući elektronsku identifikaciju birača.

„Nije bilo daljeg političkog odgovora kad je u pitanju navodna zloupotreba državnih fondova u partijske svrhe – afera Snimak“, dodaje se u dokumentu.

U dijelu koji se odnosi na izbore, navodi se i da je budžet Državne izborne komisije povećan, ali da ta institucija mora dalje da bude ojačana.

„Sudski epilog u vezi sa navodnom zloupotrebom javnih fondova u partijske svrhe mora biti završen i osigurana politička odgovornost u vezi sa tim“, piše u Izvještaju.

U Izvještaju, u dijelu o Poglavlju 23, navodi se da Crna Gora u narednoj godini treba da ojača nezavisnost, odgovornost i ukupnu efektivnost pravosudnog sistema, da uspostavi bilans rezultata u istragama, procesuiranju i ključnim presudama u slučajevima korupcije, posebno onim koji se odnose na korupciju na visokom nivou, kao i da ojača kapacitete za vođenje finansijskih istraga.

Potrebno je, dodaje se, uskladiti napredak, kad je u pitanju zakonski okvir, sa institucionalnim kapacitetima, posebno za korupciju na visokom nivou, u borbi protiv diskrminacije i zaštiti manjina, kao i osigurati efektivne kazne za kršenje ljudskih prava.

U dijelu koji se odnosi na poglavlje 24, kaže se da je Crna Gora umjereno spremna za primjenu akcija u toj oblasti i navodi da je napravljen određeni napredak.

„Reforma pravosuđa i reorganizacija policije, kad je u pitanju borba protiv kriminala, uzele su maha, ali su rezultati dosad ograničeni, posebno u borbi protiv pranja novca, trgovine ljudima i krijumčarenja cigareta. Primjena novih zakonskih mjera treba da bude fokusirana na jačanje saradnje između sudske i izvršne vlasti i na specijalizaciju nadležnih za različite oblike kriminala“, kaže se u Izvještaju.

Dodaje se da su centri nadležni za prihvat migranata operativni.

„Dosad su se nosili sa naletom migranata koji prolaze kroz Crnu Goru. Centri predstavljaju važan korak naprijed u uspostavljanju sistema za upravljanje migracijama i azilom u državi“, prenosi MINA.

U Izvještaju stoji da, u predstojećoj godini, Crna Gora treba da uspostavi bilans rezultata u istragama, gonjenju, konfiskaciji i oduzimanju u slučajevima organizovanog kriminala, kao i da poboljša dalje kapacitete za borbu sa migracijama, obraćajući posebnu pažnju na ranjive grupe i manjine.

Država treba, dodaje se, dalje da ulaže u nadzor granica i kontrolu kapaciteta i da radi na rješavanju pitanja upravljanja granicom sa susjednim zemljama.

Kako se navodi, parlament nastavlja sa radom na transparentnan način, ali se ukazuje da još nema akcija u vezi sa građanskim peticijama.

„Potrebno je poboljšati zakonodavne kapacitete. Sve partije treba da pokažu odgovornost i da se opet obavežu na konstruktivan dijalog u Skupštini, kao ključnom mjestu za političke debate“, dodaje se u Izvještaju.

Navodi se da je koordinacija među institucijama uključenim u proces pristupanja Evropskoj uniji (EU) ojačana, ali da i dalje ima prostora za poboljšanje.

„Transparentnost i uključenost aktera mora biti poboljšana. Javne finansije na lokalnom nivou moraju biti konsolidovane, a budžetske pozicije, transparentnost, efikasnost i odgovornost jedinica lokalne samouprave ojačane“, dodaje se u Izvještaju.

Iz EK su naveli i da je potrebno poboljšati saradnju između Vlade i nevladinih organizacija i dodaje da zabrinjava što su neki aktivisti nevladinih organizacija na meti lokalnih medija na ličnoj osnovi.

„Napredak je napravljen u poboljšanju saradnje između parlamenta i civilnog društva, pogotovo kad je u pitanju uključenje u proces pristupanja, gdje su nevladine organizacije nastavile da igraju aktivnu ulogu“, kaže se u dokumentu.

Kad je u pitanju reforma adiministrativnih službi, kaže se da je Crna Gora umjereno pripremljena.

„U svakom slučaju, rezultati u osiguravanju zapošljavanja na osnovu zasluga i borba protiv politizacije nijesu balansirani – ovo treba omogućiti na svim nivoima, uključujući rukovodeće pozicije“, stoji u Izvještaju.

Navodi se da svi ciljevi iz prethodne Strategije reforme javnih službi nijesu ispunjeni i da Crnoj Gori u narednoj godini predstoji usvajanje nove strategije.

„Crna Gora treba da obezbijedi punu primjenu zakona o državnim službenicima i namještenicima i da se pridržava principa zasluga, depolitizacije i trasparentnosti prilikom zapošljavanja, procjene i otpuštanja na svim nivoima, uključujući visoke rukovodeće pozicije“, kaže se u Izvještaju.

Kako se dodaje, potrebno je da se država pripremi za implementaciju novog zakona o opštem upravnom postupku i sprovede reviziju i procjenu ostalih relevantnih zakona i osigura primjenu mjera racionalizacije javne uprave, kao i osigura neophodne kapacitete za evopske integracije.

Ističe se da je država umjereno spremna kad je u pitanju pravosudni sistem.

„Važni koraci su preduzeti da bi se uskladilo zakonodavstvo sa evropskim standardima i poboljšao profesionalizam i nezavisnost. Fokus sada treba da bude na implementaciji. Etički kodeksi za sudije i tužioce usklađeni su sa relevantnim evropskim i međunarodnim standardima i Strategija koja se tiče pravosudne reforme (2014-2018) je na mjestu. Sada je potrebna puna implementacija sistema zapošljavanja, profesionalne procjene i napredovanja“, poručeno je iz EK.

Kako stoji u Izvještaju, sudovi uspijevaju da se nose sa prilivom novih slučajeva, ali se mora nastaviti sa smanjenjem broja slučajeva na čekanju i trajanjem postupaka.

U predstojećoj godini, Crna Gora mora da obrati posebnu pažnju na jačanje profesionalizma i nezavisnosti sudstva, sprovođenjem novih sistema zapošljavanja i unapređenja, kao i na jačanje odgovornosti sudstva razvijanjem rezultata u implementaciji etičkog kodeksa i novog disciplinskog sistema za sudije i tužioce.

Dodaje se da treba obratiti pažnju i na jačanje Sudskog i Tužilačkog savjeta, uključujući strateško planiranje budžeta i ljudskih resursa.

Kad je u pitanju borba protiv korupcije, u Izvještju se navodi da je Crna Gora dostigla određeni nivo spremnosti.

„Ipak, bilans rezultata u istragama, procesima i krajnjim presudama u slučajevima korupcije, posebno u slučajevima korupcije na visokom nivou, i dalje su ograničeni. U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, država je dostigla određeni nivo spremnosti. Dalji napori su neophodni, posebno u istragama širih kriminalnih mreža i pranja novca“, navodi se u dokumentu.

Posebnu pažnju, kaže se u Izvještaju, potrebno je obratiti na uspostavljanje Agencije za antikorupciju do 1. januara, koja će biti u potpunosti operativna.

Potrebno je obratiti pažnju i na uspostavljanje bilansa rezultata u borbi protiv korupcije, posebno u slučajevima korupcije na visokom niovu i povećanju kapaciteta za vođenje finansijskih istraga.

„Dalji opšti napredak u pregovorima sa EU zavisiće i od napretka u oblasti vladavine prava, koja će se morati demonstrirati, i ocijeniti napredak na osnovu kredibilnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“, kaže se u dokumentu EK.

Kad je u pitanju borba protiv kriminala, u predstojećoj godini država treba da obrati posebnu pažnju na poboljšanje bilansa rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući razbijanje kriminalnih mreža i oduzimanje bogatstva stečenog kriminalom.

Potrebno je osigurati jaču saradnju među institucijama koje su nedavno formirane, kao što su Specijalno tužilaštvo i specijalizovane policijske jedinice.

Pravni okvir za zaštitu ljudskih prava je u skaldu sa evropskim standardima, ali, navedeno je, problem je i dalje implementacija.

„Crna Gora je dostigla određeni nivo spremnosti u oblasti slobode izražavanja. Ipak, i dalje zabrinjavaju primjeri napada na medije tokom izvještajnog perioda, iako ih je manje nego u prethodnim godinama. Slučajevi nasilja nad medijima i dalje su neriješeni, uključujući ubistvo glavnog urednika 2004. godine. Nedostatak profesionalnih i etičkih standarda, uz nedostatak efikasne samoregulative ne doprinosi unapređenju slobode medija“, poručeno je iz EK.

U Izvještaju se navodi da Crna Gora mora da obrati posebnu pažnju na rješevanje slučajeva napada na medije, kao i na obezbjeđivanje nezavisnosti Javnog servisa.

„Institucije za ljudska prava su i dalje slabe. Kancelarija Ombudsmana i Ministarstva za ljudska i manjinska prava mora biti ojačana, u skladu sa reformom antidiskriminacionog okvira. Znanje zaposlenih o evropskim i međunarodnim standardima i dalje je nedovoljno. Potrebno je hitno se pozabaviti nedovoljnom transparentnošću i kontrolom fonodva za manjine“, kaže se u Izvještaju.

Ocijenjeno je da Crna Gora nastavlja da igra važnu ulogu u regionalnoj saradnji i da pravi važne korake u nalaženju rješenja koja su prihvatljiva za sve, a koja se tiču pitanja sa susjedima, uključujući potpisivanje ugovora o granicama sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom u avgustu.

Crna Gora je, dodaje se, u ranoj fazi kad je u pitanju spremnost za oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i jačanje administrativnih kapaciteta ostaje ključni izazov za Crnu Goru.

U dijelu koje se odnosi na poglavlje 27 – Životna sredina, navodi se da je spremnost u toj oblasti još u ranoj fazi.

„Crna Gora je napravila određeni napredak u usklađivanju i primjeni zakonodavstva u vezi sa klimatskim promjenama“, navodi se u Izvještaju o napretku.

U predstojećoj godini, dodaje se, Crna Gora treba da intenzivira strateško planiranje u vezi sa klimatskim promjenama i ojača administrativne kapacitete kako bi intenzivirala rad na akcionim planovima i strategijama, kao i da napravi odlučne napore da zaštiti Ulcinjsku solanu i upravlja tim područjem.

„Crna Gora je srednje spremna kad je u pitanju zdravstvena zaštita“, kaže se u Izvještaju i poručuje da je potrebno u predstojećoj godini uraditi više na dostizanju održivog napretka kad je u pitanju bezbjednost pacijenata i kvalitet zdravstvene zaštite.