BIJELA KUGA: Više umrlih nego rođenih u 12 crnogorskih opština

Najgora situacijaje na sjeveru, posebno u Pljevljima gdje je u 2015. na svijet došlo 178 beba, a umrlo čak 443 stanovnika.

Negativan prirodni priraštaj bio je i u Kolašinu, Mojkovcu, Žabljaku, Bijelom Polju, Gusinju, Plužinama, Šavniku, Petnjici, ali i u Nikšiću, Cetinju i Danilovgradu.

Sagovornice Pobjede saglasne su daje uloga države ključna, te da se osim mjera za podsticanje nataliteta, moraju stvarati uslovi i za povratak i naseljavanje napuštenih krajeva.

Dr socioloških nauka Tatjana Vujović smatra da bi Crna Gora trebalo da se ugleda na zapadnoevropske zemlje koje uveliko preduzimaju niz preventivnih mjera kao što su poreske olakšice, dječje dodatke, ali i povoljniji pristup rješavanju stambenog pitanja parovima sa djecom.

Demografske promjene

“Da nema mnogo vremena za razmišljanje govore statistički podaci, podsjećajući nas da se demografske promjene dešavaju mnogo brže nego što smo mogli i pretpostaviti. Drugim riječima, bijela kuga nije nešto što će tek doći, ona je već tu, a mi, željeli to da priznamo ili ne, postajemo društvo starih. Da bi se ovaj problem riješio potrebno je poboljšati ekonomsku i socijalnu situaciju i napraviti program podrške mladim parovima kako bi se lakše odlučili da zasnuju porodicu”, kazala je Vujović.

Ona objašnjava daje sve izraženiji pad nataliteta, posljedica civilizacijskih procesa i emancipacije „gdje je sve podređeno čovjekovim potrebama i interesima, gdje se potiskuje tradicija i povezanost ljudi, a sve više nestaje emocionalna vezanost za porodicu”.

Uzroke pada nataliteta, posebno na sjeveru, treba, smatra Vujović, tražiti u sve većoj prosječnoj starosti stanovništva.

“Svjedoci smo permanentnog seljenja mladih sa sjevera u Podgoricu i južni dio Crne Gore, u potrazi za boljim uslovima života, obrazovanjem ili zaposlenjem. Sve to uticalo je da na sj everu danas živi starij e stanovništvo, koje nije u reproduktivnoj dobi. Takođe, imamo i sve izrazeniji problem galopirajuće nezaposlenosti. Onaj ko ne radi teško može planirati nekoliko mjeseci unaprijed, a još teže donositi dugoročne odluke kakve su zasnivanje porodice i roditeljstvo”, naglašava Vujović.

Ipak, kako dodaje, za nastanak bijele kuge materijalna nesigurnost jeste važan faktor rizika, ali ne i odlučujući.

“U drugim razvijenim državama postoje znatna socijalna davanja majkama, ali se ipak ne mogu pohvaliti prirodnim priraštajem i zato glavne razloge treba tražiti u životnoj filozofiji gdje nema mjesta za žrtvovanje zbog djece”, poručuje Vujović.

Trend dvoje djece

Da ekonomska sigurnost nije presudan faktor za broj djece, saglasna je rukovoditeljka studijskog programa za geografiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Dragica Mijanović.

“Nažalost, praksa jednog, odnosno dva djeteta već duže vremena trend je ne samo kod nas već i u velikom broju zemalja. Razloga za ovo je više, od ličnih, psiholoških, preko socijalno-ekonomskih i drugih. U nerazvijenim zemljama i sredinama po pravilu žene rađaju više djece, takođe u seoskim sredinama (gdje ima mladih bračnih parova). Na broj djece utiče i stepen obrazovanja i zaposlenost žene, po pravilu manje obrazovane žene ibez zaposlenja više rađaju”, kazala je Mijanović

Ona smatra da su demografski procesi spori, te da bi država morala da se angažuje i adekvatnom demografsko populacionom politikom zaustavi dalje opadanje stope prirodnog priraštaja.

“Mislim daje krajnje vrijeme da se to uradi, jer su demografski procesi spori, i uglavnom treba 20-ak ili više godina da se vide efekti”, kazala je Mijanović.