AKO VOLITE DA CUGNETE, SAMO NAPRIJED! Nauka dokazala da alkohol produžava život i poboljšava zdravlje!

Ako vam treba izgovor da danas poslije posla odete na jednu čašicu – samo naprijed, ta navika bi mogla da vam produži život. Naučnici su došli do podatka da, kada je o smrtnosti riječ – najveći rizik od prerane smrti imaju osobe koje nikada u životu nisu pile alkohol!

Njihova smrtnost je čak veća i od onih koji redovno piju, dok je najmanja kod onih koji popiju od jedne do tri čašice dnevno. Naučnici, međutim, tvrde da to pravilo važi samo za one koji znaju svoje granice i kojima ispijanje alkohola ne znači – napiti se, već doslovno popiti čašicu da se opuste. U suprotnom, svakodnevno opijanje vodi nizu zdravstvenih (i društvenih) problema.
Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Teksasu, koje je vodio psiholog Čarles Holahan, rađeno je dugih 20 godina na uzorku ljudi starih između 55 i 65 godina (u trenutku početka rada na eksperimentu).

Za istraživanje su, osim navika ispijanja alkohola, uzeti i drugi faktori važni za poimanje života kao što je njihov socioekonomski status, fizičke aktivnosti, njihovo mjesto u društvu i slično. U grupi onih koji su u životu pili umjereno njih 41 posto umrlo je prerano, ali ih je znatno manje od onih koji nikada nisu pili alkohol, a takođe su umrli u godinama koje se smatraju preranima. Njih čak 69 posto umrlo je ranije.

Naučnici su to objasnili time da oni koji piju umjereno u globalu imaju puno bogatiji i kvalitetniji društveni život, što u znatnoj mjeri utiče na ljudsko zdravlje – mentalno i emocionalno. Sa druge strane, otkriveno je da ljudi koji nemaju sklonost da popiju ni malo, mnogo češće pate od depresije, odnosno psiholoških problema.

Da li je zaista moguće da su oni koji previše piju predodređeni da budu zdraviji od onih koji nikada ne piju, kad znamo da je alkohol štetan po zdravlje?

U zaključku istraživanja naučnici su pokušali da daju pravi odgovor na to pomalo nelogično pitanje, pa su se svi složili da, uprkos svim negativnim učincima koje alkohol ostavlja u organizmu, ima i čitav niz pozitivnih učinaka. Naravno – ključ je u umjerenosti i izboru pića.

 

Pivo je npr. puno vitamina i dobrih nutrijenata zbog kojih redovne pivopije zapravo osiguravaju sebi bolje zdravlje, sa smanjenim rizicima od srčanih bolesti, bolesti bubrega, reumatskog artritisa, čak i raka.

Vino je takođe izuzetno zdravo ako se pije u normalnim količinama. Poznato je da se neke nacije smatraju dugovječnijima od drugih baš zbog povećanje potrošnje vina (npr. Francuzi) s obzirom da vino veoma utiče na bolji rad srca, bolji protok krvnih sudova čime se smanjuje rizik od pojava tromboze.

Vino pomaže i kod bolje regulacije i rasta dobrog kolesterola. Prema nekim studijama, upravo vino pomaže da se količina dobrog holesterola poveća za čak 100 odsto i istovremeno smanji količina lošeg za oko 40 odsto. I ne samo to naravno – vino je poznato i kao lijek za mozak, za bolje pamćenje i bolju koncentraciju s obzirom da utiče na proširivanje krvnih sudova (zato je dobro i za srce), dok mozgu omogućava dotok veće količine kiseonika.

Zato je vino proglašeno i lijekom za vitalnost, a samim tim i za dugovječnost. I to ne usamljenu dugovječnost jer, vratimo se studiji, alkohol je svojevrsna veza bolje društvene interakcije i kvalitetnijeg društvenog života što znatno utiče na ljudsku psihu, a znamo – zdrava je psiha presudna za zdrav život.

Stoga danas idite na svoju čašicu “zdravlja” – samo znajte koja je vaša granica da pijuckanje ne postane opijanje.

Jer ovo nije poziv za svakodnevno opijanje!

(volimpodgoricu.me/Espreso.rs / Index)