VEGANSTVO JE MODERNO: Evo zašto DOBRO RAZMISLITE prije nego se odreknete mesa

Prema raznim istraživanjima sprovedenim među potrošačima, meso je namirnica o kojoj se najčešće govori. Njegovu dominantu poziciju najbolje ilustruje činjenica da na osnovu njegove zastupljenosti u jelima, ta jela uglavnom i dobijaju svoje nazive, čak i u slučajevima kada je ono manje značajan sastojak.

Bez obzira na to koliko se mijenja stav o zdravoj hrani u svijetu, većina ljudi ne može ni da zamisli dan bez mesa. Doručak i večera nekako još i mogu da prođu bez mesa, ali ručak nikako.

Nutritivna svojstva mesa

Meso je jako korisna namirnica prije svega jer je najbogatiji izvor proteina, jako bitnih za uvećanje i održavanje mišićne mase. Ako hoćete da budete snažni – jedite meso. Naročito je važno da se meso ne uskraćuje djeci, koja se razvijaju i rastu, a u tom procesu proteini igraju najvažniju ulogu.

Važno je napomenuti i ovo: proteina ima i u soji i siru, ali oni prosto ne mogu da zadovolje optimalnu dnevnu količinu. U mesu se, sa druge strane, nalaze izuzetno vrijedni proteini koji sadrže visok procenat esencijalnih aminokiselina. Drugim riječima, meso sadrži sve aminokiseline neophodne ljudskom organizmu. Pored toga, meso je glavni izvor u vodi rastvorljivih vitamina B grupe. Tu spadaju tijamin, riboflavin, nijacin, pantotenska kiselina, vitamin B6 i vitamin B12, koji su esencijalni za čovjeka.

Pored toga, meso sadrži i manje količine vitamina A, C, D, E i K, a neki životinjski organi koje čovjek koristi u ishrani imaju veću koncentraciju ovih vitamina. Na primer, jetra je izuzetno bogata vitaminom A i vitaminom C. Meso je i jako dobar izvor nekih minerala, posebno gvožđa, cinka i fosfora, ali je siromašno kalcijumom.

U krtom mesu nalazi se samo 2-3 % masti, ali količina masti može da se drastično razlikuje zavisno od vrste životinje i dijela tijela sa kojeg se uzima meso. Od ukupnih masti, 95 % je u obliku estraglicerola i masnih kiselina. Polinezasićene masne kiseline, linoleinska i arahidonska, izuzetno su važne za čovjeka.

Najčešće korišćene vrste mesa

Razlike u kvalitetu i nutritivnim vrijednostima između drugačijih vrsta mesa su neznatne. Bez obzira da li je riječ o svinjskom, junećem ili jagnjećem mesu, svako od njih sadrži visokokvalitetne proteine, s tim da junetina i jagnjetina imaju više vitamina B12 i gvožđa u odnosu na svinjsko meso. Sa druge strane, svinjsko meso je bogatije vitaminom B1 (tijaminom). Živinsko i teleće su nitritivno najkvalitetnije vrste mesa.

Svinjsko meso je dosta masno i ne preporučuje se njegova upotreba u većim količinama. Međutim, ono se slobodno može uvrstiti u jelovnik nekoliko puta mjesečno.

Juneće meso spada u grupu koncentrovane hrane, jer je bogat izvor većeg broja neophodnih nutritijena. U njemu ima dosta proteina, minerala (pre svega gvožđa i cinka) i vitamina, najviše B2, B6 i nijacina.

Teleće meso sadrži više holesterola od junetine, ali je bogatije nijacinom, kao i kalcijumom, koga u teletini ima dvostruko više nego u junećem ili svinjskom mesu.

Jagnjeće meso je svestrano, punog ukusa i fine teksture. Pravi je rudnik proteina, gvožđa, cinka i vitamina B grupe.

Živinsko meso (piletina, ćuretina, pačetina…) sadrži sve neophodne proteine, kalcijum, fosfor, gvožđe, riboflavin. Manje je kalorično od junetine, manje masno i sa manje vitamina B12, cinka i gvožđa. Ali je zato bogatije esencijalnim masnim kiselinama i lakše se vari.

Čuvanje mesa

Svježe meso čuvajte u frižideru najduže 2-3 dana, na staklenom ili porcelanskom tanjiru ili posudi, prekriveno pamučnom krpom ili folijom. Nakon toga se mora ili potrošiti ili zamrznuti. U zamrzivaču ne treba da stoji duže od 6 do 9 mjeseci (zavisno od vrste mesa). Jednom odmrznuto meso ne valja ponovo zamrzavati.

Savjeti za pripremanje mesa

Mogućnosti za pripremu jela od mesa su velike. Može se prižiti, kuvati, peći, spremati na žaru, dinstati, osušiti na dimu… Možete improvizovati i kombinovati koliko vam je volja, jer se meso dobro slaže sa raznim drugim namirnicama.

Meso treba naglo propržiti na vrelom ulju ili masti i obrnuti ga da se zapeče sa svih strana, jer će tako ostati sočno.

Svako pečenje biće sočnije ako ga prvo stavite u pećnicu da se zagreje, zatim prelijete uljem ili mašću i pečete dalje. Tako će se obrazovati skrama koja zatvara pore na mesu i zadržava njegovu sočnost.

Meso ne valja da stoji usoljeno duže vremena, zato što so izvlači sok, te ga je najbolje usloliti neposredno prije termičke obrade.

Ako meso zagori, prepečene dijelove odstraniti, a preostale komade staviti u drugu posudu i nastaviti sa termičkom obradom.

Ako meso kuvate ili dinstate, kada hoćete da vidite da li je gotovo nemojte ga bosti viljuškom, da sok ne iscuri.

Meso koje namjeravate da pržite ili pečete na roštilju, prethodno dobro obrišite da ne bi tokom pripreme prskalo.

Ako ispečeno meso bude previše suvo i tvrdo, dodajte mu malo vode ili supe i stavite ga u poklopljenu posudu i vratite na vatru još nekoliko minuta.

Meso treba oprati prije nego što se isječe na komade, jer će tako zadržati svoju hranljivost.

foto: pixabay.com