POMOZIMO DA IMAJU ONI KOJI NEMAJU: Svjetski dan borbe protiv siromaštva

Generalna skupština Ujedinjenih nacija , službeno je proglasila Svjetski dan borbe protiv siromaštva  1993. godine.

Siromaštvo se definiše kao nedostatak osnovnih uslova  za život i osnovne ljudske potrebe, poput hrane, pića i doma .

Siromaštvo je posebno je prisutno u nerazvijenim zemljama Latinske Amerike, Afrike i Azije, gdje je najveći broj ljudi koji žive u krajnjem siromaštvu.

Međunarodna organizacija rada tvrdi kako s manje od dva dolara na dan ( tačnike 1.90 $)  što se smatra granicom apsolutnog  siromaštva  na globalnom nivou živi gotovo polovina čovječanstva.

Kako bi se upozorilo na problem siromaštva i bijede, te potrebe za njihovim iskorjenjivanjem, od 1987. godine obilježava se sjećanje na 17. oktobar kada je otkriven spomenik u Parizu posvećen borbi protiv siromaštva, a tom se prilikom okupilo oko 100.000 ljudi.

Prema procjenama koje je radio Monstat za 2013 godinu  što su poslednji zvanični podaci koje imamo , 54.000 građana živi u apsolutnom siromaštvu .

Na  granici siromaštva se nalazi skoro polovina stanovnika Crne Gore .
Srednja klasa koja je kičma svakog stabilnog  društva je u našoj zemlji skoro uništena.

Država još uvijek na žalost nema strategiju za pomoć siromašnima niti ima  viziju kako pomoći najugroženijima.

Nagomilani krediti koje treba otplaćivati i zaduživanje  bez pokretanja proizvodnje , mogli bi donijeti još veće siromaštvo u našoj zemlji.

Siromaštvo je u Crnoj  Gori jako izraženo.

Mnogi građani ove zemlje žive ispod životnog minimuma.Nezaposleno je skoro pola radno sposobnog stanovništva ,  veliki  broj onih koji rade primaju platu  daleko ispod  prosječne.

Moramo podsjetiti  javnost da  ne znamo  koliko broj zaposlenih prima prosječnu platu.
Najveći broj zaposlenih  radi u trgovini, na gradjevinama i ugostiteljstvu gdje su plate jako niske.
Prosječno u crnogorskoj  porodici je  jedan zaposleni.

Svedoci smo toga da se broj siromašnih osoba i onih kojima je neki vid socijalne pomoći potreban svakodnevno povećava.

Pitanje siromaštva u Crnoj Gori  je skoro uvijek i pitanje socijalne isključenosti, marginalizacije i zapostavljanja određenih grupa unutar društva.

Prema raznim osnovama socijalnog davanja u sistemu postoji oko 83.000 ljudi..Socijalna pomoc se krece od  83 do 120 eura .Sistem je  koncipiran da se svi ti ljudi praktično drže ispod linije siromaštva i da  treba da nemate ništa da bi dobili  nešto od čega teško da možete da preživite.

Apsolutna linija siromaštva u Crnoj Gori  u 2013.godini  je  iznosila  186 eura   izračunao je  državni Zavod za statistiku Monstat , što  je značilo  da  je oko devet odsto stanovništva toliko novca  ima mjesečno na raspolaganju da preživi.

Iako istraživanja pokazuju da se taj negativan trend nastavlja i raste, Monstat od 2013. ne objavljuje podatke o liniji siromaštva.

Poražavajuće podatke primijetio je prošle godine Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je saopštio da se siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana posljednjih sedam godina povećalo, a Crna Gora je uz Albaniju, navedeno je, vidjela najoštriji rast siromaštva od pojave globalne finansijske krize.

Najugroženiji su nezaposleni , Romi, raseljena lica i dio penzionera sa najnižom penzijom od oko 100 eura, a to je oko 4.500 korisnika

Cr­noj Go­ri je oko 51.500 mla­dih ne­za­po­sle­no, od­no­sno 41,3 od­sto, po­ka­zu­ju po­da­ci iz stra­te­gi­je za mla­de ko­ju je usvo­ji­la Vla­da. Bez po­sla je čak 32 pro­cen­ta mla­dih (ka­te­go­ri­ja sta­nov­ni­štva do 30 go­di­na) ko­ji ima­ju fa­kul­tet­sku di­plo­mu, od­no­sno ra­di se o njih 39.800.

Crnoj Gori je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), objavljenim 3. oktobra ima 42.420 nezaposlenih.

U Crnoj Gori su danas siromašni ne samo oni koji ne rade, nego i veliki dio zaposlenih i penzionera.

Siromaštvo djece u Crnoj Gori  je posledica nezaposlenosti roditelja i može se rijesiti samo  stvaranjem povoljnih uslova za zapošljavanje i  preduzetništvo.

Najviše su pogođena najmlađa djeca jer siromaštvo utiče na razvoj njihovog tijela i uma”,
“To ne samo da ograničava njihovu budućnost, to vuče nadolje i njihova društva”. Saopšteno je iz UN-a.

Svijet je u stanju da iskorijeni globalno siromaštvo u narednih 15 godina, ako vlade donesu teške odluke i usvoje reforme koje će podstaći privredni rast, izjavio je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim.

“Države treba da investiraju u svoj narod i da im osiguraju finansijsku sigurnost kako ne bi bili siromašni”, rekao je predsjednik Svjetske banke koji se nalazi na obilježavanju međunarodnog dana protiv siromaštva.

Život dostojan čovjeka, uslovi rada, prilike za različite vrste profesionalnih treninga i dostupnost socijalne zaštite pitanja su koja više nego ikada utiču na svakodnevnicu ljudi koji žive u siromaštvu širom svijeta.

Koje su prave riječi koje na Svjetski dan borbe protiv siromaštva  možemo uputiti siromašnima  ?

Možda siromašnima treba čestitati i  odati  im priznanje da uopšte uspijevaju živjeti i preživjeti u zemlji u kojoj  su najčešće svedeni na brojke u statistici.
A čak ni  broj ljudi koji žive u siromaštvu i u zoni siromaštva nemamo već nekoliko godina.Pitamo se zašto?

Da li smo svjesni da  veliki broj građana doslovno odvaja od usta za podmirenje  troškova energije i stanovanja.

U Crnoj Gori su danas siromašni ne samo oni koji ne rade, nego i veliki dio zaposlenih i penzionera.

Sve veći broj građana, posebno  mladih visokoobrazovanih napuštajući Crnu Goru u potrazi za poslom i boljim životom.

Siromašni nisu takvi zbog svog ličnog izbora, nego zbog okolnosti koje su ih u to natjerale.

Najdjelotvornija društvena borba protiv siromaštva je  kvalitetno obrazovanje i zdravstvo dostupni svima, stvaranje uvslova za otvaranje kvalitetnih poslova, podizanje iznosa minimalne plate, oporezivanje kapitala, zapošljavanje nezaposlenih,pravednija raspodjela i pravednije oporezivanje plate i podizanje  dohotka stanovništva.

Tako će veliki dio siromašnih izaći iz siromaštva, a onima preostalima društvo će onda moći dati potpuniju i kvalitetniju pomoć   i zaštitu.

Mi iz Banke hrane se zalažemo za nultu stopu PDV-a na humanitarnu hranu, ali i na dječju hranu i potrepštine za bebe, te smanjenje PDV-a na namirnice koje su osnovna potreba svake porodice što se može regulisati  uvodjenjem socijalnih prodavnica. Otvaranje narodnih kuhinja i skloništa za beskućnike je naša obaveza.Povećanje MOP – a za najmanje 50 odsto, obezbjedjenje besplatnih kvota elektrićne energije  , riješavanje problema užine u školi i prevoza do nje ,  uvodjenje dječijeg dodatka za svu djecu iz  socijalno ugroženih porodica je ono što Banka hrane ponavlja već dugo.

Još jedan od ciljeva Banke hrane je i da se izradi i donese Zakon o višku hrane, koji bi obavezao velike prodajne lance da doniraju hranu koja je pred istek roka. Takođe se zalažemo  i za ukidanje PDV-a na donacije.

Na svima nama je da činimo sve što je u našoj mogućnosti kako bi se problem siromaštva smanjio.

Banka hrane Crne Gore  je povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva organizivala humanitarnu akciju prikupljanja hrane i higijenskih sredstava za najugroženije porodice pod nazivom “Budi human “.