SKANDALOZNO! Cijene ljekova u Crnoj Gori i po TRI puta SKUPLJE nego u Srbiji! - Volim Podgoricu

SKANDALOZNO! Cijene ljekova u Crnoj Gori i po TRI puta SKUPLJE nego u Srbiji!

Građani Crne Gore često i do tri puta više novca izdvajaju za određene ljekove u odnosu na komšije u Srbiji. Neki od primjera su kapi za glaukom Trusopt, koje se kod nas mogu kupiti za osam, a u Srbiji za tri eura. Lijek za prostatu, Mostrafin od 5mg kod nas košta 15 eura, u Srbiji je tri puta jeftiniji. Lijek Pre daxa, koji se primjenjuje za smanjenje rizika od moždanog udara ili začepljenja krvnih žila krvnim ugrušcima u Srbiji se može naći po cijeni od 35, kod nas i do 90 eura, dok je Tarakan, lijek za srce od 90 komada, kod nas 15, a u Srbiji oko devet i po eura. Cafetin menstrual je za jedan i po euro skuplji u Crnoj Gori u odnosu na Srbiju, pišu Dnevne novine.

Iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Srbije su Dnevnim novinama kazali da se do nižih cijena ljekova najčešće dolazi povećanjem konkurentnosti među različitim proizvođačima. Ono se, dodaju, ostvaruje postupkom javne nabavke koji garantuje sigurno snabdijevanje medikamenata sa Liste ljekova.

 Javne nabavke veća sigurnost

Nabavkom ljekova putem javne nabavke, dolazi se do veće sigurnosti u obezbjeđivanju kontinuiteta u snabdijevanju ljekovima, ali i obezbjeđivanje ljekova po nižim cijenama usljed kupovine, naglašavaju iz Republičkog fonda. Tako, ljekove sa Liste Fond Srbije obezbjeđuje postupkom javne nabavke, a troškove nadoknađuje po cijenama koje su postignute u javnoj nabavci, a koje ne mogu biti više od nivoa cijena istih ljekova na Listi ljekova.

“Na taj način se konkurencijom među različitim dobavljačima za iste ljekove postižu i još niže cijene u odnosu na cijene sa Liste”, kazala je DN Verica La zić, v.d. direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Srbije. Srbijanski Fond objavljuje tendere za javne nabavke ljekova u cilju izbora najpovoljnije ponude, nakon čega zaključuje okvirne sporazume sa izabranim ponuđačima.

“Nakon toga referentne zdravstvene ustanove na osnovu okvirnih sporazuma zaključuju ugovore o javnoj nabavci u skladu sa potrebama i raspoloživim finansijskim sredstvima. Najveća prednost centralizovanih javnih nabavki ljekova je u većoj sigurnosti u obezbeđivanju kontinuiteta u snabdijevanju ljekovima, ali i obezbjeđivanje ljekova po nižim cijenama usljed kupovine većih količina i veće konkurencije među ponuđačima, kao i smanjenje administrativnih poslova u zdravstvenim ustanovama pa samim tim i smanjenje ukupnih troškova nabavke”, pojasnila je Lazić.

U Srbiji su, dodaje, cijene ljekova sa Liste za najveći broj ljekova značajno niže u odnosu na uporedive cijene u referentnim zemljama, što je i logična pretpostavka s obzirom da je izdvajanje za zdravstvenu zaštitu po glavi stanovnika višestruko manje u Srbiji u odnosu na referentne zemlje.

Konkurentnost i veličinina tržišta

Iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) kažu da je prednost zemalja u regionu u odnosu na Crnu Goru u pogledu cijena ljekova veličina tržišta, koje je u odnosu na naše znatno veće, ali i prisutnost više lokalnih proizvođača na tržištu koji su konkurentni sa cijenama ljekova. Osim toga, objašnjavaju, za određivanje cijena u nekim zemljama regiona postoje i dodatni mehanizmi za smanjenje cijena ljekova kao što su tenderi, referentne cijene koje određuju fondovi za zdravstveno osiguranje, zatim pregovori o snižavanju cijena koje fondovi imaju sa proizvođačima.

“Naime, koriste se različite metodologije određivanja cijena ljekova, a zemlje koje države regiona koriste kao referentne su primjerene njihovoj veličini tržišta, kao i ekonomskoj situaciji, zdravstvenom sistemu i asortimanu ljekova, a to su zemlje iz regiona i zemlje Evropske unije koje imaju različite cijene ljekova”, kazali su DN iz Agencije.

Iz Agencje su pojasnili, da maksimalne cijene ljekova u Crnoj Gori, u skladu sa kriterijumima iz Uredbe za formiranje maksimalnih cijena ljekova i korišćenjem metodologije međunarodnog poređenja cijena, nijesu veće od prosječnih cijena ljekova koji se propisuju i izdaju na teret zdravstvenih osiguranja referentnih zemalja Srbije, Hrvatske i Slovenije. Za formiranje maksimalnih cijena ljekova se koristi metodologija međunarodnog poređenja cijena koja je najčešće korišćena metodologija u većini zemalja Evropske unije.

“Napominjemo i da u skladu sa Uredbom, Agencija utvrđuje maksimalne cijene ljekova na veliko za ljekove koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja u Crnoj Gori, odnosno koji se nalaze na Osnovnoj listi ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje ili se na osnovu mišljenja Fonda odobravaju za pojednačne pacijente (iako nisu na Osnovnoj listi). Cijene ljekova koji se ne nabavljaju o trošku sredstava Fonda, nisu predmet Uredbe, za njih se ne utvrđuju maksimalne cijene, pa ne možemo dati komentar na eventaulne razlike u cijenama ovih ljekova između Crne Gore i drugih država”, kazali su DN iz CALIMS-a.

Za građane najbolje uključiti u sistem privatnike

Kako u Crnoj Gori već postoji regulisan sistem maksimalne cijene ljekova koji se nalaze na Listi, iz d.o.o. Glosarij smatraju da bi za građane bilo najbolje da se vrati izdavanje ljekova na recept u privatnim apotekama.

“Ako uzmete u obzir da trenutno postoji 210 privatnih apoteka i 50 državnih, uključivanjem u sistem privatnih apoteka, svi problemi vezano za nedostupnost ljekova bi se na jednostavan način riješili. Bez obzira da li je državni sektor raspisao tender na vrijeme ili nije”, navode iz prve privatne dogerije u Crnoj Gori.

Dodaju da za građane nije toliko važno da li su ljekovi nabavljeni putem javne nabavke ili javnog poziva, budući da bi se nabavljali po već utvrđenim najpovoljnijim cijenama, a bili bi u svakom momentu i na više lokacija dostupni.

Iz d.o.o Glosarij navode da je Uredbom definisano da se cijena lijeka utvrđuje kao 95 odsto od prosječne cijene istog lijeka u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. U maloprodaji se kalkuliše zakonska marža 18 odsto.

“Ne slažemo se sa konstatacijom da su ljekovi u Srbji jeftiniji, stvarno stanje je upravo obrnuto, najveći broj istih ljekova koji se nalaze na listi u Srbiji, u Crnoj Gori su znatno jeftiniji. Uzrok tome je dugogodišnje sprovođenje javnih nabavki od strane Montefarma po kriterijumu ‘najniža ponuđena cijena’, što je dovelo kod najvećeg broja ljekova do značajnog snižavanja cijena. Naravno, u pojedinačnim slučajevima postoji i drugačija situacija, tj. da je cijena u Crnoj Gori veća od cijene u Srbiji, ali su to više izuzeci, usljed potencijalno manje konkurencije između proizvođača a što je uslovljeno veličinom i vrijednošću tržišta Crne Gore prema tržištu Srbije”, zaključuju iz drogerije Glosarij.

Ministarstvo zdravlja podržava inicijativu Fonda

Ministarstvo zdravlja podržava inicijativu Fonda za zdravstveno osguranje za promjenu načina nabavke ljekova, saznaju nezvanično Dnevne novine.

S tim u vezi danas će biti organizovan sastanak ministara finansija i zdravlja Darka Radunovića i Kenana Hrapovića, koji će se konsultovati o inicijativi Fonda.

Javni poziv svim za interesovanim proizvođačima ljekova i to pod istim uslovima i cijenama. To podrazumijeva inicijativa Fonda za zdravstveno osiguranje koju su nedavno podnijeli Ministarstvu finansija. Namjera je da se promijeni dosadašnji način nabavke, kako bi ljekovi osiguranicima uvijek bili dostupni.

Iz Ministarstva finansija nedavno su saopštili Dnevnim novinama da su primili inicijativu Fonda, ali da će se o njoj izjasniti nakon konsulatacija sa ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem.

Inicijativa takođe predviđa da bi ljekove trebalo umjesto putem tendera nabavljati putem javnog poziva, koji bi trajao 15 dana, i koji bi omogućio da se jave svi zainteresovani za dostavljanje ponuda pod istim uslovima i po unaprijed utvrđenim cijenama.

Na taj način, prema riječima direktora Fonda Se ada Čirgiča, izbjegle bi se duge procedure, žalbe, kao i monopol vele drogerija i posredno uticanje na cijenu ljekova, ali i napravile uštede u budžetu.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com