Nakon što je Ustavni sud saopštio da su Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima su umanjeni iznosi trajnih naknada za majke sa troje i više djece, u skladu su sa Ustavom, reagovali su iz Demokrata.

Član predsjedništva ove partije Neven Gošović kazao je da ovom odlukom Ustavni sud nije štitio princip ustavnosti i zakonitosti. Po njegovim riječima donesenom odlukom Ustavni sud glasovima predsjednika i trojice sudija, nije zaštitio stečena prava i slobode majki koje rode troje ili više djece, iako je to, poštujući princip ustavnosti i zakonitosti, bio dužan učiniti.

“Svaki komentar je suvišan. Na takav način donesena odluka  Ustavnog suda nema ništa zajedničko sa poštovanjem načela vladavine prava, demokratijom i zaštitom sloboda i prava građana. Nema ništa zajedničko sa principima zbog kojih u svakoj demokratskoj državi postoji Ustavni sud”, poručio je on.

Zakonom iz avgusta 2015. godine država je, kako navodi garantovala majkama da pravo na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece predstavlja njihovo doživotno pravo.

“Dakle, da je riječ o pravu koje traje doživotno, dok je iznos naknade utvrđen u fiksnom iznosu od 70 odsto, odnosno 40 odsto , od prosječne zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi godini ostvarivanja tog prava”, pojasnio je Gošović.

On je dodao da se pitanje postojanja stečenih prava je po pravnoj teoriji i praksi veoma sporno i različito se rješava.

Međutim, kako dodaje,  ako se zakonom ustvrdi da je riječ o doživotnom pravu, onda ne može biti dileme da je u pitanju neotuđivo stečeno pravo građana. U suprotnom, tvrdi Gošović, država bi varala sopstveni narod.

“Izmjenama zakona iz decembra 2016. godine pravo na naknadu majki koje rode troje ili više djece više nije doživotno pravo, pri čemu se umanjuje i mjesečni iznos visine naknade.Princip pravne sigurnosti zahtijeva da se izbjegava svako narušavanje već utvrđenih stečenih prava. Čovjek kao pojedinac, kome su Ustavom data i garantovana osnovna prava i slobode, mora da bude siguran da će mu se u pravnom poretku ta prava i slobode obezbijediti i zaštititi i onda kada budu povrijeđena od samih nosilaca vlasti”, navodi Gošović.

On dodaje da su prilikom podnošenja Predloga za ocjenu ustavnosti odredbi zakona čijom primjenom su umanjene naknade majkama, poslanici Demokrata su nesumnjivo utvrdili da u postupku donošenja tog zakona Skupština nije utvrdila javni interes za retroaktivnu primjenu pojedinih njegovih odredbi.

“Retroaktivnom primjenom odredbi člana 176b tog zakona umanjene su naknade za oko 22.000 majki u Crnoj Gori koje su to pravo ostvarile primjenom propisa koji su važili do dana stupanja na snagu novodonesenog zakona. Saglasno članu 33 Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je bio dužan zatražiti od Skupštine Crne Gore dostavljanje cjelokupne dokumentacije vezane za donošenje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi mogao utvrditi odlučnu činjenicu da li je došlo do povrede ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona”, tvrdi on.

Gošović navodi da  Ustavni sud to nije učinio, nije zahtijevao od Skupštine dostavljanje naznačene dokumentacije, iako su ga zakon i neophodnost pribavljanja potrebnih dokaza obavezivali da to učini, ali to, kako dodaje,  nije smetalo predsjedniku i trojici sudija Ustavnog suda da glasaju za odluku da u postupku donošenja naznačenog zakona nije došlo do povrede ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona.

(CdM)