Podgoričko preduzeće Deponija u skladu sa politikom koju vodi – da otpad nije problem, već potencijal koji se može višestruko iskoristiti – uveliko radi na projektu izgradnje prve elektrane na biogas.

To znači da će glavni grad uskoro dobiti megavate električne energije dobijene iz otpada i to prve u Crnoj Gori, pišu Dnevne novine.

Kompletna dokumentacija za projekat koji će se realizovati po modelu privatno-javno partnerstvo je završena. Slijedi raspisivanje javnog poziva za odabir partnera.

Da već sada ima interesenata i to uglavnom “sa strane”, potvrdio je Vikend novinama i direktor Deponije Arsenije Boljević.

“Riječ je o izuzetno značajnom projektu. Ovdje u sklopu preduzeća imamo kadu koja se eksploatiše već desetak godina. Deponija ima baklju koja spaljuje metan u CO2 (ugljen-dioksid), a kao što znate metan se stvara od kaloričnog otpada koji vremenom radi. Dva su značajna aspekta ovog projekta, i finansijski i ekološkoi. Ovaj drugi je bitniji, jer kako sada stoje stvari, mi stvaramo efekat staklene bašte, jer CO2 nakon spaljivanja odlazi u vazduh. Trenutno pokušavamo da te biotrnove koje postoje na kadi spojimo na jedno kogeneratorsko postrojenje, gdje će sav taj gas da ide u to postrojenje i iz njega će se praviti električna energija. Nije manje značajan ni finansijski aspekt, jer će našem društvu dodatno obezbijediti finansije, koje ćemo ulagati u nove razvojne projekte, jer ekoloških projekata nikad dosta”, poručuje Boljević.

Očekivanja prvog čovjeka preduzeća koje svakodnevno radi na obradi otpada su da će izgradnja elektrane, koja će biti smještena u krugu Deponije, pokraj već izgrađenih sanitarnih kada, biti gotova do kraja godine. Snaga elektrane, kaže biće megavat.

Vrijednost projekta elektrane biće oko dva miliona sa pokrivanjem postojeće kade, a prvi kilovati bi mogli poteći do kraja godine. Proizvedena struja će se usmjeriti kroz sistem CEDIS-a, jer je shodno Zakonu o energetici, CEDIS dužan da otkupljuje struju iz obnovljivih i alternativnih izvora.

Korist bez zaduženja

Po principu privatno-javnog partnerstva, grad će uložiti gas koji se stvara iz otpada i parcelu na korištenje, na kojoj će se izgraditi kogeneratorsko postrojenje i tehničko-ekonomsku studiju.

“Privatni partner, koji dobije posao, a moram da kažem da ima interesenata jako puno i to uglavnom inostranih, obavezan je da pokrije postojeću kadu. To je jedna izuzetno značajna investicija od oko 800.000 eura. Takođe, obaveza partnera u ovom projektu biće i da izgradi kogeneratorsko postrojenje iz kojeg će se praviti električna energija. Mogu da kažem i da su sva dokumenta spremna, to su saglasnost Skupštine, Nacrt javnog poziva i Nacrt ugovora. Gotova je i tehničko-ekonomska studija”, kazao je Boljević.

Za njega je bitno i to što će od pomenutog projekta preduzeće, ali i grad imati samo koristi bez dodatnih zaduženja.

“Ovaj projekat Deponiju u finansijskom smislu neće koštati ništa. To nam je veoma važno, da ne moramo da ulažemo novac i da se eventualno zadužujemo. Privatnog partnera će po nekim procjenama koštati oko dva miliona eura”, kazao je on.

Pokrivanje postojeće kade je s ekološkog aspekta veoma značajno, jer ekološki propisi nalažu koje slojeve treba odraditi u pokrivanju kade.

“Kada se pokrije kada, to nastalo brdo može da se iskoristi za neke druge namjene. U nekim razvijenim zemljama obično se prave zoološki vrtovi, golf tereni. Mi ćemo zajedno sa Gradom i Skupštinom vidjeti kako je najbolje valorizovati taj prostor”, poručuje Boljević.

Uskoro i solarni paneli

Osim biogasa, u gradskom preduzeću Deponija planiraju i da instaliraju solarni park, postavljanjem solarnih panela.

“Ovo se prvi put radi u Crnoj Gori. Poštujući politiku Vlade pokušavamo da doprinesemo održivom razvoju i proizvedemo nešto energije iz obnovljivih izvora energije. Plan nam je da nakon realizacije ovog projekta, pokušamo da proizvedemo nešto struje iz solarnih panela. Snaga solarnog parka bi mogla biti oko 0,5 megavata. Planirali smo izgradnju solarnih panela na krovovima naših postrojenja, kojih ima oko 7.000 kvadrata”, objasnio je Boljević, dodajući da je sličan ekološki projekat rađen u Sloveniji.

Kompostana do kraja sljedeće godine 

Trajno rješenje zelenog otpada u Podgorici može biti izgradnja kompostane. Boljević je kazao da ova vrsta otpada nastaje proljećnim i jesenjim rezidbama zelenila, drveća, trave, cvijeća i sličnog.

Stoga planiraju i u ovom slučaju da na osnovu privatnog-javnog partnerstva sagrade kompastanu, gdje će se kompletan podgorički zeleni otpad pretvarati u humus, koji na tržištu ima svoju cijenu.

Da bi se dobio humus, objašnjava Boljević, potrebno je zeleni otpad dopremiti na jedno mjesto i on se zatim podvrgava procesu mljevenja i kompostiranja i tako se dobija kvalitetan humus.

Podsjetimo, prva kompostana u Crnoj Gori otvorena je prošle godine. Kompostana površine 600 kvadrata sa svom neophodnom opremom i mašinama, izgrađena je na imanju komunalnog preduzeća Kotor, a u njoj će se u kompost (prirodni biološki materijal za prihranjivanje zemljišta) prerađivati sav zeleni otpad prikupljen u tri bokeljske opštine i u Budvi.