Verifikacija Bečkog sporazuma o razgraničenju između dvije države sačekaće novi parlament i, prema procjenama prištinskih analitičara sa kojima smo kontaktirali tokom boravka na Kosovu, teško je očekivati da bi se taj posao mogao okončati do kraja ove godine.

Niko, međutim, ne sumnja da će se u međuvremenu faktički bilo što značajnije promijeniti.

Upozorenja zapadnoevropskih i vašingtonskih administracija da promjena u bečkom dokumentu ne može biti ostaju na snazi, kao i njihov čvrst stav da bez verifikacije neće biti ni vizne liberalizacije za kosovske građane, naslijediće kao svojevrsni „obavezujući teret“ i nova vlada, kakav god bio njen sastav.

Pitanje je samo dinamike ponovnog otvaranja istog procesa kao i izbora modela ,,edukovanja“ javnog mnjenja od strane novih vlasti.

Malo je vjerovatno da bi se budući državni vrh mogao odlučiti za neku drugu varijantu, s obzirom na stavove Brisela i Vašingtona, a prema dosadašnjim iskustvima još je manje vjerovatnije da bi se i jedan lider bilo koje od ozbiljnijih partija usudio da protivrječi zvaničnicima Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država. Riječju možda, ali djelom nikako.

Situacija oko položaja crnogorske nacionalne manjine na Kosovu znatno je komplikovanija. Kao vanustavna kategorija lišena je svih benefita takozvane pozitivne diskriminacije u izbornom procesu pa ne može imati ni predstavnike u parlamentu. Tako će biti isključeni iz moguće raspodjele mandata na predstojećim vanrednim izborima.

S obzirom na niz okolnosti koje nemaju nikakve direktne ili indirektne veze sa Crnogorcima, barem u prethodnih par godina, ustavna verifikacija je bila praktično neizvodiva.

Svaki pokušaj izmjena i dopuna Ustava Republike otvorio bi, naime, nova goruća pitanja poput ustavnog definisanja Zajednice srpskih opština, pa time praktično i statusa sjevernog dijela kosovske teritorije koju čine opštine sjeverna Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić, sa gotovo stoprocentnim srpskim stanovništvom. Zbog osjetljivosti tog ali i niza drugih pitanja ni jedna od državno-političkih struktura u Prištini nije se usudila da inicira bilo kakve, čak i najbenignije, reforme Ustava.

Titova izmišljotina

Problem statusa crnogorske nacionalne zajednice, ne može se, inače, vezivati isključivo za period od proglašenja državne samostalnosti i nezavisnosti Kosova 2008. godine. Prva i najizglednija prilika za ustavnu verifikaciju Crnogoraca ispuštena je osam godina ranije, kada je ondašnji šef Misije Ujedinjenih nacija dr Bernar Kušner okupio predstavnike svih nacionalnih manjina i predočio im detalje plana za određivanje njihovog ustavnog statusa i objasnio benefite koje im po tom osnovu slijede.

Na jednom od niza sastanaka, kako je svojevremeno svjedočio za Pobjedu Azem Vlasi, šef Misije UN pitao je – zašto nema predstavnika crnogorske nacionalne zajednice. Odgovoreno mu je ,,zato što nema ni Crnogoraca, jer su oni komunistička izmišljotina koju je naložio Josip Broz Tito, kako bi se okrnjilo srpsko nacionalno tkivo“.

I tako je, tada, završena priča o crnogorskom nacionalnom pitanju na Kosovu.

(Pobjeda)