DANAS JE SPASOVDAN: Evo zašto NE SMIJETE da radite i šta jutros PRVO treba da POJEDETE - Volim Podgoricu

DANAS JE SPASOVDAN: Evo zašto NE SMIJETE da radite i šta jutros PRVO treba da POJEDETE

Pravoslavna crkva i vjernici danas slave jedan od najvećih hrišćanskih praznika, Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan.Spasovdan je jedan od deset praznika posvećenih Gospodu Isusu Hristu, koji se obilježava 40 dana posle Vaskrsa, uvijek u četvrtak, a deset dana prije Svetih Trojica (Duhova).Vaznesenje Gospodnje je sjećanje na dan kada se Isus Hristos četrdeseti dan posle vaskrsenja poslednji put javio svojim učenicima – dvanaestorici apostola i uznio (vaznio) na nebo, i “sjeo s desne strane Boga”.Na Spasovdan se ne radi nikakav težak posao, pošto je veliki praznik koji, prema vjerovanju, može da spasi kuću od nevolje, a djecu od bolesti. Izuzetno je cijenjen i poštovan u doba cara Dušana.

Po hrišćanskom vjerovanju, vaskrsenjem je Gospod pokazao da je jači od smrti i 40. dana od vaskrsenja njegovi su se učenici nalazili za trpezom. Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao:

“Idite po svemu svijetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spašen, a ko ne povjeruje biće osuđen”, navodi se u Novom zavjetu

Običaji na Spasovdan

Prije zore, na Spasovdan Krstonoše pohode zapise – osveštana stabla, najčešće hrastove ili neke voćke, mahom divlje kruške. Noseći barjake i krst, narod stiže pod stablo zapisa, kiteći ga vijencima cveća i darujući raznim đakonijama.

Prema starom slovenskom vjerovanju, gromovnik Perun, tukao je gromovima i gradom usjeve, a božanstvo je spasavalo usjeve od grada.

Zapisano je da je jednom domaćinu kraj Topole, koji je odsjekao zapis na svojoj njivi u namjeri da ga iseče za kapiju, grom udario u dvorište gdje je ležao posječeni zapis, baš kada je ženio sina, i rastjerao svatove.

Na Spasovdan se izjutra ne jede ništa dok se ne okuse jagode.

Ponegdje se čak i vjerovalo da ne valja okusiti novo voće ako su nekom deca umirala, dok najpre nerazdele sirotinji od tog novog voća za dušu svoje dece, jer će, u protivnom, na onom svetu deca ostati bez tog obroka i grišće svoje prste umesto obroka, govoreći da su im ga roditelji pojeli.

Za Spasovdan kao krsnu slavu klalo se jagnje i spremala se cicvara. Inače, naši stari nisu pili mlijeko od od Nove godine do Spasovdana, a vjerovali su da na Spasovdan muškarci ne valja da se briju, žene da se umivaju a djeca da se kupaju pa to nisu tog dana ni činili.

Na Spasovdan nikako ne valja spavati preko dana da se ne bi dremalo čitave godine.

Na taj dan bogatiji su posle odlaska u crkvu pozivali goste na ručak, a manje imućni su nastavljali druženje ispred crkve gde se narod okupljao i veselio.

Bio je i običaj da se na Spasovdan, prije sunca, kupa u rijeci ili moru.

Na Spasovdan, vjerovalo se u Šumadiji, u zoru se mogu vidjeti vampiri.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com