Posljednjih dana crnogorsku javnost je uznemirila tvrdnja glavne veterinarske inspektorke Mirjane Drašković da se na domaćem tržištu našla piletina iz Brazila zaražena salmonelom.

Podsjećamo, kako je kazala, crnogorska veterinarska inspekcija salmonelu je u brazilskom pilećem mesu pronašla u novembru prošle godine, a ovih dana pošiljke salmonelom zaraženih pilećih filea u Brazil vraćaju Albanija i Hrvatska.

Prošle godine 113 zaraženih

Međutim, prema podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), dostavljenim Dnevnim novinama, broj oboljelih od ove zarazne bolesti u Crnoj Gori posljednjih godina opada. Naime, u 2015. godini registrovano je 178 slučajeva obolijevanja od salmonele, 2016. godine 113, dok je od janura 2017. godine do 1. juna registrovano svega 26 slučajeva obolijevanja uzrokovanih salmonelom.

Kako su Dnevne novine ranije prenijele, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet radi provjere uvoza pilećeg mesa i predmet se trenutno nalazi u fazi izviđaja.

Takođe, na navode Drašković reagovala je Uprava za inspekcijske poslove, navodeći da je sva piletina na crnogorskom tržištu uvezena iz Brazila bezbjedna.

Direktorica Uprave Vesna Daković je saopštila da se sve pošiljke piletine kontrolišu na sve parametre o bezbjednosti hrane i da je 11 pošiljki iz Brazila uvezenih ove godine bilo ispravno.

Ipak, dodatni oprez nije na odmet. Kako su u IJZ objasnili, salmoneloza ili “zarazno trovanje hranom” je oboljenje organa za varenje ljudi i životinja. Primarno je bolest domaćih životinja, a na čovjeka se prenosi upotrebom hrane životinjskog porijekla, zagađene uzročnikom oboljenja i njegovim toksinom.

“Prouzrokovaoci salmoneloze su bakterije iz roda Salmonella, kojih ima preko 2.300 serotipova. Najčešći “trovači hrane” su S. Enteritidis i S. typhimurium. Sve salmonele su primarno stanovnici crijeva različitih životinja. U spoljašnjoj sredini mogu da prežive svega nekoliko sati, a u vodama i namirnicama mogu održati znatno duže, posebno na niskim temperaturama, a u sobnoj prašini preko 80 dana. Temperatura od 56°C ubija ih za 30 minuta. Hlor-ni preparati ih uništavaju”, navode u IJZ.

Karakteristike oboljenja kod ljudi

Vrijeme od unosa zaražene hrane do pojave znakova bolesti iznosi 6-72 sata, češće 12-36 sati, a u zavisnosti od količine unijetih salmonela.

“Bolest obično počinje naglo sa groznicom, glavoboljom, vrtoglavicom i povišenom tjelesnom temperaturom (do 40° C), bolovima u trbuhu, mučninom, povraćanjem i prolivom. Javlja se malaksalost, žeđ i pospanost. Teška klinička slika zahtijeva liječenje u bolnici, dok kliconoše treba staviti pod zdravstveni nadzor do nestanka klica iz organizma (prestanka izlučivanja putem fecesa). Blagovremeno otkrivena bolest uspješno se liječi antibioticima”, ističu u IJZ.

Kako se prenosi

Čovjek se zarazi konzumiranjem mesa, mlijeka i jaja koji potiču od zaraženih životinja i njihovih proizvoda ili proizvoda naknadno zagađenih salmonelom, a kako u IJZ naglašavaju, do obolijevanja rijetko dolazi kontaktom sa zaraženim životinjama i vodom.

“Zaražene životinje izlučuju salmonele preko izmeta, sekreta i ekskreta, a zaražena živina i preko jaja. Salmonela se može naći osim kod domaćih životinja (svinja, goveda, ovaca) i živine (kokoške, patke, guske, ćurke), i kod zaraženih glodara (pacovi, miševi), kućnih ljubimaca (pas, mačka, golubovi, papagaji), riba, školjki i čovjeka”, pojašnjavaju u IJZ.

Izvor infekcije salmonelom mogu biti meso, mlijeko i jaja zaraženih životinja, prljave ruke kliconoše ili oboljelog kao i kontaminirani pribor i posuđe.

“Životne namirnice, porijeklom od zdravih životinja, mogu naknadno da se kontaminiraju salmonelama zbog higijenskih propusta u toku obrade hrane kao i izlučevinama zaraženih glodara (izmetom i mokraćom). Voće i povrće se zagađuje upotrebom higijenski neispravne vode (za-livanj em vrtova vodama kanalizacionog porijekla)”, navode u IJZ.

Kako dodaju, salmoneloza se javlja tokom cijele godine, a najviše ljeti i početkom jeseni. Registruje se u vidu pojedinačnih slučajeva ili manjih (porodičnih) ali i većih epidemija (kolektivi, dječje ustanove, škole, restorani, bolnice…).

Prevencija obolijevanja od salmoneloza

Sprečavanje i suzbijanje ove zaraze kod domaćih životinja, kao i sprečavanje zagađivanja životnih namirnica.

• Održavanje lične i higijene stambenog prostora kao i higijene prostora u kome borave životinje
•  Sprovoditi i održavati neophodne higijenske mjere zaštite pri klanju životinja, čuvanju i prodaji mesa, kao i pri spravljanju, čuvanju i prodaji mesnih proizvoda.
• Hranu pripremljenu od mesa a naročito od mljevenog mesa, dobro termički obraditi i koristiti odmah poslije termičke obrade.
•   Upotrebljavati samo prokuvano ili pasterizovano mlijeko i mliječne proizvode spravljene od pasterizovanog mlijeka.
• U toku pripreme, isporuke i čuvanja hrane neophodno je ispoštovati sve higijenske mjere zaštite, kako ne bi došlo do naknadnog zagađenja.
•     Namirnice životinjskog porijekla treba prije upotrebe dobro termički obraditi, a pripremljenu hranu čuvati u rashladnim uređajima i zaštititi je od naknadnog zagađenja.

Salmoneloza se takođe može spriječiti veterinarskom kontrolom zdravlja domaćih životinja i kontrolom namirnica životinjskog porijekla koje se stavljaju u promet.

Dnevne novine