Filip Vujanović je bio nepostojeći predsjednik

Filip Vujanović je u svom posljednjem, trećem mandatu bio nepostojeći predsjednik države i Odlikovanje pojedinaca i presijecanje vrpci ne smije biti ključna aktivnost predsjednika koji se neposredno bira na izborima. Ovo su za “Vijesti”, komentarišući aktivnosti predsjednika u ovom mandatu, kazali lider Demosa Miodrag Lekić i koordinator u Centru za građansko obrazovanje Damir Nikočević.

Vujanović je nedavno prisustvovao ceremoniji podizanja zastave Crne Gore ispred sjedišta NATO-a što je u ovom mandatu bilo njegovo najznačajnije pojavljivanje. Osim toga, predsjednik države u posljednjem periodu učestvovao je na samitu predsjednika država regiona u Sloveniji, primao je akreditive stranih ambasadora u Crnoj Gori, izdavao naredbe za počasne artiljerijske paljbe, prisustvovao svečanim sjednicama povodom dana opštine. Između ostalog učestvovao je na forumu predsjednika u Bakuu gdje se sastao sa predsjednicima Gruzije i Azerbejdžana, susreo se sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, boravio u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini, primao ambasadore i ministre stranih država.

Lekić je kazao da je Vujanović, u skladu i sa načinom kako je 2013. došao na mjesto predsjednika, bio faktički nepostojeći predsjednik. “Kao takav Vujanović je prilično srozao i samu funkciju predsjednika države. Ono što bi mogao biti orginalan doprinos Vujanovića u obavljanju  parapredsjedničke funkcije bez elementarnog autoriteta jeste da je on  sve to nekako  “normalizovao”, do mjere da javnost više ništa nije ni očekivala od njegog dijelovanja. A sve se dešava u vremenu velikih vrijednosnih, ekonomskih, političkih, kriminalizovanih poremećaja crnogorskog društva”, kazao je Lekić.

Predsjednik Demosa je dodao da sada  nije  bitan personalni aspekt Vujanoviće ličnosti. “Bitna je paradigma otjelotvorenja sistema autokratske vlasti, institucionalnog disbalansa, u kome je predsjedniku države data  uloga depersonalizovane osobe u režimskoj tvrđavi.  Ukratko, još jedna manifistacija sistema autokratije Mila Đukanovića, građenje na nekontrolisanoj vlasti, kultu ličnosti koji treba okružiti bezličnim saradnicima”, poručio je Lekić.

On je dodao da su manjak inicijativnosti za rješavanje mnogih podjela koje zamaraju Crnu Goru obilježili sve Vujanovićeve mandate.

“Kao osoba koja bi trebalo da  predstavlja sve njene građane i građanke, Vujanović nije doprinio smirivanju tenzija kada su u pitanju podjele oko pitanja NATO, crkve, jezika već se nerijetko pozicionirao shodno njegovom partijskom opredjeljenju. Odlikovanje pojedinaca i presijecanje vrpci ne smije biti ključna aktivnost predsjednika koji se neposredno bira na izborima. Njegova odgovornost mora samim tim biti i veća i aktivnija. Samim pretraživanjem medijske arhive se može primijetiti čak mnogo više protokolarnija uloga predsjednika Vujanovića nego što to nalaže Ustav. Svojim djelovanjem je gospodin Vujanović dodatno svoju funkciju marginalizovao do mjere neprimjetnog”, kazao je Nikočević.

Lekić je ocijenio da  je sada svima jasna  zainteresovanost centara vlasti da, ako treba i neregularno, a kako dodaje trebalo je, izguraju  uplašenu i šefu beskrajno lojalnu osobu  koja će simulirati šefa države.  “Ako ostavimo ovu političko – kičastu predstavu koja kao takva odlazi u istoriju, ostaje pitanje posljedica i mogućeg prevazilaženja stanja. Kako provjetriti ustajali duh institucija, počev od predsjedničke”, kazao je Lekić.

Morao je biti pokretač dijaloga

Nikočević je kazao i da bi predsjednik države morao da bude jedan od ključnih pokretača dijaloga.

Izabrati najhrabrijeg umjesto najlojalnijeg predsjednika

Predsjednik Demosa kazao je da Crna Gora treba da umjesto najlojalnijeg mediokriteta  izabere najhrabrijeg, autonomnog, dostojanstvenog predsjednika koji će iznad svega biti odan principima ustavne demokratije i podijele vlasti, vrijednosnoj viziji zemlje, cilju dekriminalizovanje države,  duhu izgrađivanja unutrašnje kohezije društva, uz kompetenetnost i  prepoznatljivost na međunarodnom,  planu, ali da je pitanje kako to učiniti.

“To je, razumije se, pitanje za mnoge. Za građane, za predsjedničke kandidate i karakter politike koja ih podržava, za izborna uslove, konačno i za međunarodne predstavnike koji moraju imati stav povodom crnogorskih izbora u rasponima od “Snimka” do “ Državnog udara”. To neće ići lako. Dio je ukupne demokratske transformacije crnogorskog duštva ka vrijednostima građanske demokratije i izgrađivanja odgovorne, pravne i pristojne države”, kazao je Lekić za “Vijesti”.

(Vijesti)