Evo zašto je Vlada produžila rok za puštanje vjetroelektrane u probni rad
Vlada Crne Gore odlučila je na današnjoj sjednici da se produži rok za puštanje vjetroelektrane u probni rad za dodatnih šest mjeseci.
Kako su pojasnili, nepovoljni vremenski uslovi onemogućili su povezivanje vjetroelektrana Krnovo na elektroenergetsku mrežu u predviđenom roku.
Ranije su Dnevne novine pisale da će puštanjem u rad 26 vjetroelektrana, koliko ih je postavljeno na Krnovu, Crna Gora postati prva država u regionu u kojoj je na jednom mjestu postavljeno više od 20 vjetrogeneratora.
Gradnja vjetroelektrana na Krnovu, čija vrijednost je oko 120 miliona eura, počela je u maju prošle godine, a imaće instalisanu snagu 72 megavata i godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati.
Vjetroelektrane su postavljene na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi. Njihovim puštanjem u rad doprinijeće se ostvarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.
Projekat na Krnovu realizovale su austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Zastupnik za izgradnju je bila novoosnovana firma Krnovo Green Energy, a finansijeri su, uz EBRD, i Njemačka banka za razvoj (KfW) i francuska Investiciona kompanija za promovisanje ekonomske saradnje, Proparco.
Projekat na Krnovu postao je i turistički aktuelan. S obzirom da su ovo prve vjetroelektrane u Crnoj Gori često se dešava da građani samoinicijativno obilaze vjetropark na Krnovu, a tokom prošle godine je čak jedan bračni par izgovorio sudbonosno DA na tom mjestu. Prema svim svjetskim analizama vjetroelektrane namaju nijedan štetni uticaj na turizam neke države, već je u nekim mjestima zabilježen porast broja turista koji obilaze lokalitete na kojima su postavljene.
Državno zemljište dato u zakup na 20 godina
Izgradnja vjetroelektrana na Krnovu prva je investicija, tako velikih razjmjera, u kapacitete za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori, još od 1980. godine. Ugovorom, državno zemljište na brdu Krnovo dato je u zakup na 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina za potrebe izgradnje vjetroelektrane instalisane snage od 72 megavata.
Država se ugovorom obavezala da će otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani biti garantovana i fiksna za prvih 12 godina rada i da neće biti manja od 95,99 eura po megavatsatu. Planirana srednja vrijednost godišnje proizvodnje vjetroelektrane Krnovo je od 200 do 230 gigavat sati, pa bi godišnja subvencija vlasnicima vjetroelektrana bila oko 12 miliona eura.
