Htjeli mi to da priznamo ili ne tehnološki napredak učinilo je internet neizostavnim, čak i nužnim dijelom svakodnevnog života. Kao što je starijim generacijam bilo uobičajno da odrastaju uz radio, televiziju, kasnije video rekordere, CD plejere, većina današnje djece ne može zamisliti život bez interneta.

Roditelji imaju lošu naviku pa nekad i djeci mlađoj od pet godina daju mobilni u ruke, preko kojeg na internetu igraju igrice, i bez cenzure i zaštite upijaju razne sadržaje koji su neprimjereni za njihov uzrast. Pri tom roditelji ne razmišljaju koliko ta praksa  može da bude opasna.

Da li je uostalom iko od roditelja postavio pitanje – koliko su moja djeca bezbjedna dok igraju omiljenu igricu ili surfuju internetom.

Zaštita na niskom nivou

Google je protekle sedmice pokenuo kampanju zaštite djece na internetu, a u Crnoj Gori zaštita najmlađih dok surfuju internetom je, kako za CdM priča sociolog Srđan Vukadinović, na niskom nivou.

 

Po riječima Vukadinovića, djecu najčešće vrebaju opasnosti, jer su najranjivija, naročito preko igrica koje su ovih dana aktuelne u regionu. Sve je, dodaje on, počelo mnogo prije Pokemona, nastavilo se preko Plavog kita…

„Danas preko različitih društvenih mreža djecu vrebaju različite opasnosti. Internet je sada novi medij koji nema nikakve cenzure, niti kontrole i ujedno vrijeme kada ljudi žele da se opuste prije svega djeca da vide mnoge stvari koje su im nekada i bile zabranjene. Kroz njega postaju laka meta mnogima koji nemaju časne i prave namjere. Veoma lagano to kreće od nekakih naivnih pitanja,  igrica kao što je sad slučaj sa Plavim kitom. Sa novom igricom da je to veoma ozbiljna opasnost koja se nameće pred djecu“, prića za CdM Vukadinović.

Bezbjednost djece na internetu, tvrdi on, treba da je primarna, jer oni koji imaju nečasne namjere i koji se bave sajber kriminalnom idu mnogo brže od svih.

„Nijesu  sajber kriminal samo kad upadne neko u tuđe račune i imovinske kartice pa pokupi novac nego je i ovo vrsta sajber kriminala koja navodi djecu na suicid. U svakom slučaju pokazuje se da oni koji imaju naum da se bave sajber kriminalom idu mnogo brže od različitih organa bezbjednosti i policijskih organa kojima se daju upute kako to da rade, ali očito uvijek, imaju izgovor da su neopremljeni neosposobljeni. Daje krila daje polet onima kojiu tu mrežu žele da ulove naivnu djecu i da jednostvno ona iz njihovih kandži ne mogu da izađu“, dodaje on.

Nema mnogo priče o bezbjednosti djece na internetu

Po riječima psihologa Radmile Stupar Đurišić djeca u Crnoj Gori provode od 10 do 12 sati na internetu, što je, tvrdi ona, opasna brojka.

„Mi nemamo tačan podatak jer su istraživanja na ovu temu  osujećena nesaradnjom roditelja koji iz raznoraznih razloga ne obraćaju pažnju na protok vremena dok su njihova djeca na mreži“, tvrdi ona.

Sa njom je saglasan i Vukadinović i tvrdi da kasnimo za zemljama regiona. On dodaje da se država i škola moraju uključiti u rješavanje ovog pitanje i da se bezbjednosti na internetu mora posvećivati i duplo više vremena.

„Mi veoma malo se bavimo zaštitom djece i zaštitom od sajber kriminala i ono što su zamke interneta. Ako mi danas insistiramo da djeca uče te različite internet tehnologije,ako insistiramo da to bude čas, onda treba da duplo više časova bude posvećeno zaštiti od toga. Ono što se mora uraditi je da se u obrazovnom sistemu da se onoliko sati koliko se posveti učenju nekih aplikacija, upoznavanja sa nekim novim internet tehnologijama da se duplo više govori djeci o tome šta oni treba da preduzmu da ne bi bili lak plijen ovih ljudi koji svoje namjere ostvaruju“, smatra on.

Vukadinović tvrdi da su naši organi koji se bave sajber kriminalom neopremljeni i nestručni da se uhvate u koštac sa njim.

On naglašava da nakon Pokemona, koji su bili opasni, pa Plavog kita koji je odnio oko 150 života,  sljedeća igrica može biti još razornija, a može pogoditi i Crnu Goru.

„To je nekakva pravilnost i proporcijalnost kada su ove igrice u pitanju, da svaka naredna igra, svaki naredni korak je još suroviji i manje ima obzira i prema životu ka kojem je upućen. Tako da će biti još surovija,  a samim tim mogućnosti da se zaštitimo moraju biti duplo veće“, rekao je on.

Dobro je pratiti trendove, ali u isto vrijeme, smatra on, mora se govoriti kako im se suprostaviti

Razgovor sa djecom ključan

Psiholog Radmila Stupar Đurišić smatra da je veoma važno da djeca ispod 12. godina ne provode vrijeme na internetu bez nadzora roditelja, kao i da se djeci ni pod kojim izgovorom ne bi smio dozvoliti boravak na internetu preko dva sata.

„Nadzor roditelja ne podrazumjeva to da je roditelj u blizini nego da aktivno učestuje u odabiru sadržaja koje ce dijete pratiti i u kojima će učestvovati. Roditelj treba sa sa djetetom razmjenjuje mišljenje o kvalitetu odabranog sadržaja. Potrebno je razvijanje kritickog pogleda na sadržaje kroz obradu upotrebne vrijednosti onoga što sadrzaj daje.On je tu jedini pozvan i odgovoran. Škola i država su tu da preventivnim programima podize svjest djece i roditelja o štetnim uticajima koji virtuelni svijet ima na mentalni razvoj djece“, kazala nam je ona.

 

Ipak, kako nam je rekao sociolog Vukadinović da bi zaštitili djete od opasnosti interneta, ne bi mu trebalo zabranjivati korišćenje.

“Najprije treba djelovati na svijest, ne mogu roditelji zabranjivati svojoj djeci da prate društvene mreže jer svaka zabrana je opasna.. Oni će danas veoma brzo kad im zabranite nešto doći do toga, a još više zabranjeno voće pošto je najslađe još više će ih zaintrigirati i onda smo napravili veliki problem“, poručuje on.

Stručnjaci su saglasni da roditelji moraju provoditi što više vremena sa djecom, te da je razgovor jedino rješenje.

“Mora se više razgovarati sa djecom, ona ne mogu da budu prepuštena dadiljama, djedovima i babama.Ona moraju da sa roditeljima razgovaraju, i da se pronađe način da se govori o svim tim zamkama koje vrebaju i sa interneta.Treba razvijati svijest djece u tom smislu tu mediji jako puno mogu da urade. Da se razvija svijest djece o tome da je internet veoma opasna stvar, koliko je dobra toliko je i loša“, kazao je Vukadinović.

Ministarstvo radi na edukaciji građana i djece

Ministarstvo javne uprave, u okviru svojih nadležnosti, svakodnevno radi na edukaciji građana u cilju bezbjednog korišćenja interneta i posebnu pažnju poklanja djeci, kao ranjivoj kategoriji društva, kazali su CdM-u iz ovog resora.

Ministarstvo je sa kompanijom Telenor, u periodu od 5 godina, organizovalo informativno edukativnu kampanju “Surfuj pametno”, kroz koju je više stotina djece imalo priliku da sazna i učestvuje u radionicama o bezbjednom korišćenju interneta.

“Takođe, Ministarstvo je izdalo brošuru “Bezbjednost djece na internetu” koja se može naći na adresi www.mju.gov.me  i koja sadrži ključne smjernice za bezbjednost korišćenja interneta.  Na sajtu se mogu preuzeti i “Smjernice za bezbjednost i zaštitu informacija u sajber prostoru”, dodaju oni.

Iz Ministarstva podsjećaju da je veoma važna edukacija roditelja, koji su uglavnom i sami konzumenti interneta, a kako dodaju, ne znaju mnogo o mogućnostima roditeljske kontrole računara i pristupa internetu.

“Djetetu treba omogućiti pristup novim tehnologijama i dozu privatnosti, ali je otvoren i iskren razgovor sa djetetom, uz stalni nadzor nad njegovim aktivnostima na internetu, najdjelotvorniji vid vaspitanja u cilju otklanjanja opasnosti”, poručuju iz ovog resora.

www.cdm.me