DANAS JE PETROVDAN: Ovo nikako ne smijete da radite

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svete Apostole Petra i Pavla, praznik u narodu poznatiji kao Petrovdan.

Prema predanju, sveti apostoli Petar i Pavle zaslužni su za krštenje prvih vjernika i njihovo prevođenje u hrišćanstvo.

Sveti apostol Petar pominje se kao jedan od najodanijih Hristovih sljedbenika, a riječi: “Ti si Hristos, Sin Boga živoga”, zapisane u Jevanđeljima, izraz su njegove tvrde vjere u hrišćansko spasenje pa se do danas ponavljaju u hrišćanskim molitvama. Hristos mu je odgovorio: “Ti si Petar i na tom kamenu sazidaću crkvu svoju”.

Predanje kaže da je sveti apostol Petar, nepismeni i prostodušni ribar Simon iz Vitaide, prvi od učenika koji je izrazio nepokolebljivu vjeru u Hrista i njegovu misiju. Sveti apostol Petar je kao episkop propovijedao u Palestini, Siriji, Maloj Aziji i Antiohiji, gdje su stvorena prva uporišta nove vjere, a smatra se piscem dvije poslanice u crkvi poznate kao – Saborne Petrove poslanice koje su pridružene Novom zavjetu.

Sveti apostol Pavle rodom je iz Tarsa i bio je najpre farisej Savle i veliki progonitelj hrišćana.

Predanje kaže da je oko deset godina bio mlađi od Hrista. Povjerovao je u njegovu propovijed i postao jedan od navećih propovjednika i teologa prve hrišćanske crkve.

Oba svetitelja pogubio je u Rimu car Neron, veliki progonitelj hrišćana.

Za Petrovdan su vezana i brojna narodna vjerovanja.

Kažu da se danas ne valja ići u polje i da ne treba započinjati teške poljoprivredne radove. Postoji i vjerovanje da na ovaj dan sveti Petar dijeli jabuke djeci na onom svijetu. Zbog toga postoji niz običaja među kojima je i ono da u novoj godini prije Petrovdana ne treba jesti jabuke. Vjerujući u ovo, u prošlosti mnoge majke koje su izgubile djecu nisu jele jabuke sve do Petrovdana jer su mislile da, ukoliko to urade, njihovo dijete na onom svijetu neće dobiti jabuku.

U Vojvodini je običaj da se na Petrovdan gađa jabukama, ili da se udara jabuka jedna o drugu, kako bi se prizvala kiša i grad.

Postoji običaj da se uoči ovog velikog praznika pale lile, koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze. Obično se to radi na mJestima gdJe se narod okuplja, na trgovima, raskršćima i u tome učestvuju djeca i omladina.

Paljenje vatre i lila simboliše na ona vremena kada su hristoborni carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih.

(Alo)