MR TIJANA PEROVIĆ: Za nju je kancelarija KAZNA, a najteže joj pada UNIŠTAVANJE onoga što uradi (FOTO)

Podgoričko javno preduzeće “Zelenilo” ulaže velike napore da na veoma visokim temperaturama održi gradske zelene površine, što, prema riječima pomoćnice izvršnog direktora mr Tijane Perović, nije nimalo lako. 

Tijanu ćete mnogo lakše naći na terenu, sa svojim zaposlenima, nego u kancelariji. Već posle nekoliko rečenica shvatićete da je ogromna ljubav prema ovom poslu njen glavni pokretač. Ako bi je, kako kaže, zatvorili u kancelariju, to bi za nju bila – kazna. 

Kako kaže za Portal Velim Podgoricu, zaposlenima u Zelenilu nije teško raditi ni na ovako velikim vrućinama, ali im teško pada gotovo svakodnevno uništavanje sistema za zalivanje, biljnog fonda i parkovskog mobilijara.

-Mi postavimo ili popravimo, a neko dođe iza nas i sve ponese ili uništi. Teško se nositi s tim, između ostalog i zbog značajnih dodatnih troškova koje iziskuje ponovno postavljanje i popravka. Iz podgoričkih parkova se kradu ventili i prskalice i sve što može da se ukrade, više ni zemlja nije sigurna, kaže Perović i dodaje da je samo u jednom danu ukradeno 26 vertikala odnosno hidrantskih mreža. 

Svaki podgorički park održava po jedan zaposleni radnik Zelenila. 

-To podrazumijeva okopavanje, grabuljanje, zalivanje. Međutim, dešava se da oni imaju problema sa huliganima pa da, čak, i budu napadnuti kada pokušaju da spriječe krađu ili uništavanje. Mi nemamo status službenih lica niti ovlaštenja da djelujemo u takvim slučajevima. Sve prijavljujemo nadležnim komunalnim službama i policiji, ali počinioci uglavnom ne budu uhvaćeni, kaže Perović. Ona kaže da su, čak, Kraljev park bili pokrili kamerama, ali su i one uništene. Više od 90 odsto javnih zelenih površina, kružnih tokova i razdijelnih površina pokriveno je hidrosistemima i prskalicama, a to se svakodnevno uništava. 

Perović naglašava da je Zelenilo značajno racionalizovalu potrošnju u ljetnjim mjesecima jer je svaki gradski park obezbijedilo bunarskom vodom.  Službe Zelenila tokom noći zalivaju površine koje nisu moglebiti pokrivene sistemima. To su uglavnom mladi drvoredi koji se zalivaju “ručno”, odnosno autocistijernama. 

Javno preduzeće Zelenilo, osim održavanja gradskih parkova i zelenih površina ima i značajnu rasadničku proizvodnju i sve više rade i za treća lica, odnosno komercijalno. Perović naglašava da su cijene veoma konkurentne a njihovi stručnjaci izuzetno edukovani.

-Proizvodimo sezonsko cvijeće i druge sadnice na površini od četiri hektara i imamo plastenik od hiljadu kvadrata. Dijelom se finansiramo i iz komercijalnih poslova, prodaje sezonskog cvijeća i sadnica žive ograde, žbunastih formi, parkovskog mobilijara, radimo i pejzažna uređenja građanima, hoetelima, ustanovama i očekujemo da će prihodi iz ovih izvora rasti, kaže Perović i dodaje da kvalitet usluga Zelenila ni po čemu ne zaostaje za privatnim firmama, kao i da su cijene povoljnije. Ako kupujete sezonsko cvijeće, uređujete dvorište kuće ili poslovnog objekta, radite sistem za zalivanje možete ih kontaktirati na broj telefona 020 891 615, i pratiti na FB stranici Zelenilo – Podgorica.

 

U proteklih šest mjeseci, Zelenilo je putem mejla i sistema 48, primilo preko hiljadu zahtjeva a svaki je prošao “kroz njene ruke”.  

-Trudimo se da svakog građanina ispoštujemo, saslušamo, uvažimo i riješimo problem ukoliko je u našoj moći,  kaže Tijana. 

ETAŽNI VLASNICI ĆE SAMI BRINUTI O ZELENIM POVRŠINAMA

-Etažni vlasnici bi trebalo da znaju da će nakon usvajanja novog zakona o komunalnim djelatnostima skupštine etažnih vlasnika biti u obavezi da same uređuju zelene površine oko svojih zgrada i to više neće biti obaveza Zelenila. Naravno da ćemo biti na raspolaganju građanima da nas angažuju i da će to biti po povoljnim uslovima, kaže Tijana.

 

MAGISTRIRALA NA BOROVOM LITIJAŠU

Mediji su poslednjih godina pisali o borovom litijašu, u narodu poznatijem kao “četnik” koji napada borove šume u Glavnom gradu i tada je javnost i saznala za ovu opasnu štetočinu. Tijana je, međutim, još 2006. godine magistrirala na temu borovog litijaša. 

-Borov litijaš se u Podgorici pojavio još 1956. godine na kedru i niko nije znao o čemu se radi. Njemu pogoduju klimatske promjene, visoke temperature i povećanje gustine populacije. Teško ga je istrijebiti jer nema prirodnih neprijatelja, a hemijsko tretiranje je opasno po biološku ravnotežu i zdravlje ljudi. Zbog toga se on suzbija isključivo mehanički, uklanjanjem i paljenjem gnijezda, kaže Perović. Ona upozorava i da je starosna dob stabala u podgoričkim park šumama na fiziološkom izmaku i da Zelenilo radi i na supstituciji florističkog sastava park šuma.