Početna » NOVOSTI » Hronika » Velimirović i ostali moraju da svjedoče na suđenju za državni udar

Velimirović i ostali moraju da svjedoče na suđenju za državni udar

Mirko Paja Velimirović, jedan od ključnih svjedoka Specijalnog tužilaštva u aferi “državni udar”, moraće da se pojavi na suđenju ostalim optuženima ako to njihovi advokati budu tražili, uprkos izričitom i javnom protivljenju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

To važi i za ostalu osmoricu srpskih državljana koji su u martu i februaru pravosnažno osuđeni na petomjesečne zatvorske kazne,  nakon što su, kao i Velimirović u novembru, sa SDT potpisali sporazume u kojima su priznali stvaranje kriminalne organizacije radi izazivanja krvoprolića i rušenja vlasti u Podgorici 16. oktobra prošle godine, tokom najavljenih demonstracija Demokratskog fronta.  

Takođe, djelovi njihovih presuda u kojima su navedena i navodna krivična djela ostalih optuženih, ne mogu biti dokaz protiv lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića, Mihaila Čađenovića, dvojice ruskih državljana Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, kao i drugih devet optuženih srpskih državljana.

 Sve ovo proizilazi iz pravnog stava Vrhovnog suda koji je njegovo krivično odjeljenje utvrdilo na sjednici 10. jula, na zahtjev krivičnog odjeljenja podgoričkog Višeg suda od 22. juna, podnijetog dan nakon što je Katnić iznio drugačije mišljenje na Televiziji Crne Gore.  

On je tada rekao da su pravosnažne presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice dokaz i za druge okrivljene i da nema potrebe da oni koji su ih potpisali svjedoče.

Pravni stavovi Vrhovnog suda nijesu obavezujući za sudije nižih sudova, ali znače da će Vrhovni sud, ako predmet stigne do njih, odlučiti u skladu sa svojim preporukama. Zato ih sudije nižih sudova uglavnom poštuju, pa je vjerovatno da će to učiniti i sutkinja Suzana Mugoša, koja predsjedava vijećem u ovom predmetu.

“Pravosnažna presuda donijeta na osnovu sporazuma o priznanju krivice može se pročitati u dokaznom postupku u krivičnom predmetu protiv drugog okrivljenog… Dokaz je o činjenicama i okolnostima koje se odnose na krivično djelo i krivicu lica osuđenog tom presudom, ali ne i dokaz o činjenicama i okolnostima koje se odnose na krivično djelo i krivicu drugog okrivljenog lica”, stoji u stavu Vrhovnog suda, koji su donijeli predsjednica Vesna Medenica, predsjednik krivičnog odjeljenja Radule Kojović i sudije Petar Stojanović, Stanka Vučinić, Svetlana Vujanović i Miraš Radović.

 Ono što su Velimirović i ostali saopštili tužiocu protiv funkcionera DF-a, dvojice Rusa i drugih optuženih ne može se čitati na njihovom suđenju, osim ako nijesu dostupni sudu. 

“Iskazi okrivljenog, koji je osuđen presudom na osnovu sporazuma o priznanju krivice mogu se pročitati u krivičnom postupku protiv drugog okrivljenog ako je osuđeni umro, duševno obolio ili se ne može pronaći, ili je njegov dolazak pred sud nemoguć ili znatno otežan zbog starosti, bolesti ili drugih važnih razloga”, piše u stavu Vrhovnog suda. 

Ako se njihovi iskazi ipak pročitaju zbog ovih razloga, ne mogu biti jedini ili odlučujući dokaz protiv Mandića i ostalih, jer im ni oni ni njihovi advokati nijesu prisustvovali.   

“Na tom iskazu, osim ako je drugom okrivljenom, odnosno njegovom braniocu bila data mogućnost da postavlja pitanja i ospori taj iskaz, ne može se zasnivati isključivo ili u odlučujućoj mjeri presuda drugom okrivljenom”, stav je Vrhovnog suda.

Neki od advokata optuženih najavili su da će tražiti da se Velimirović i ostali osuđeni po sporazumu o priznanju krivice pojave na sudu i svjedoče, jer tvrde da je vlast, u saradnji sa Specijalnim tužilaštvom, režirala čitav slučaj, vršeći pritisak na potpisnike sporazuma. 

Katnić je to više puta negirao, tvrdeći da ima dovoljno dokaza za osudu svih okrivljenih, uključujući one iz mjera tajnog nadzora, dokaze pribavljene putem međunarodne pravne pomoći, iskaze svjedoka, telefonske listinge, putovanja okrivljenih u Rusiju i Srbiju, itd. 

 “Lice koje je pravosnažno osuđeno presudom na osnovu sporazuma o priznanju krivice može se na glavnom pretresu, koji se vodi protiv drugog okrivljenog, saslušati u svojstvu svjedoka”, stoji u stavu Vrhovnog suda.

Katnić je 21. juna u emisiji TVCG “Iz pravog ugla” Duške Pejović, na pitanje da li će omogućiti da osobe koje su potpisale sporazum o priznanju krivice budu pozvane kao svjedoci na sudu, rekao da to zavisi od suda. 

“Toj činjenici se protivi sam karakter sporazuma o priznanju krivice. U tom dijelu postoji praksa u Srbiji i Hrvatskoj. Dakle postoji dilema da li iskazi koja su ova lica dala u svojstvu okrivljenih, a u postupku priznanja krivice, mogu biti dokaz na glavnom pretresu u ovom postupku, protiv ovih lica, da li mogu biti pozvani u svojstvu svjedoka i da li izreka pravosnažne presude može biti dokaz”, rekao je on.

Katnić je naveo da “postoji nepodijeljeno mišljenje da izreka, dakle ono što se u njoj nalazi, može biti dokaz”. 

“Lično mislim da se ova lica ne mogu pozvati u svojstvu svjedoka, jer oni sada mogu iznijeti određene činjenice koje bi mogle biti suprotne onome u sporazumu o priznanju krivice, pa bi one mogle biti osnov za vanredno pravno sredstvo, vanrednog preispitivanja pravosnažne presude i to bi dovelo do nečega što nije ratio legis ovih normi. Zato postoji ozbiljna praksa i teorijski radovi ozbiljnih naučnika da se ova izreka može koristiti kao dokaz, a ne ova lica saslušavati u svojstvu svjedoka. O tome će odlučiti sud, a mi ćemo se kao tužilaštvi prilagoditi tome”.

Katnić je tada rekao i da postoje drugi dokazi koji potvrđuju iskaze. 

Sporazume sa SDT su potpisali i pravosnažno su po njima osuđeni  Velimirović, Nikola Đurić, Siniša Ćetković, Aleksandar Čurović, Dejan Stanojević, Milan Dušić, Aleksandar Aleksić, Miloš Aćimović i Perica Andrić.

Aleksandar Aleksić, Perica Andrić, Miloš Jaćimović​Osuđeni po priznanju krivice: Aleksić, Andrić i Aćimović dolaze na sud

Viši sud koristio sporazume,  Apelacioni odbacivao

Viši sud je navodno zatražio mišljenje Vrhovnog suda, nakon što su njegove sudije i kolege iz Apelacionog suda različito koristile presude po sporazumima o priznanju krivice u drugim postupcima. 

“U aktu Višeg suda u Podgorici navodi se da u okviru Krivičnog odjeljenja tog suda postoje različita pravna shvatanja. Uz to taj sud je u presudi… kao dokaz koristio presudu na osnovu sporazuma o priznanju krivice, dok 
je Apelacioni sud u presudi…. naveo da se krivica drugih lica ne  može utvrđivati iz presude koja je donijeta na osnovu sporazuma o priznanju krivice “jer je riječ o diskutabilnoj primjeni procesnog instituta čija inter partes priroda isključuje mogućnost proširivanja polja primjene izvan 
grupe lica koja su u zaključivanju sporazuma učestvovala”, stoji u obrazloženju pravnog stava.

“S obzirom da različitost pravnih shvatanja nižestepenih sudova može dovesti do nejednake primjene zakona, Krivično odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore je ocijenilo da povodom postavljenih pitanja, u skladu sa obavezom Vrhovnog suda iz čl.124 st.2 Ustava Crne Gore, treba zauzeti pravni stav koji će obezbijediti jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova”.

“U izreci ne smije biti inkriminacije drugih”

Mirko Velimirović je nekoliko dana prije 16. oktobra došao u policiju i   ispričao da se priprema državni udar i od tada sarađivao sa tužilaštvom. On je, između ostalog, rekao da je navodno nabavio pa uništio oružje na Kosovu.  Kasnije su lideri Demokratskog fronta javnosti predstavili njegovu izjavu da je sporazum potpisao pod pritiskom. Tužilaštvo je to negiralo i saopštilo da je u stvari na Velimirovića vršen pritisak da povuče svoj iskaz tužilaštvu. 

Pravni eksperti koje su “Vijesti” kontaktirale ocjenjuju da su specijalno tužilaštvo i Viši sud koristili njegov i ostale sporazume o priznanju krivice i presude po njima, da bi ih imali kao dokaze za druge okrivljene.   

Međutim, Vrhovni sud smatra da u izreci presude po sporazumu o priznanju krivice ne bi uopšte smjelo da bude činjenica koje se odnose na druge okrivljene koji nijesu potpisali sporazum. 

“Kada je prihvaćen sporazum o priznanju krivice koji je zaključio jedan od okrivljenih, a ne i drugi okrivljeni, izreka presude koja se donosi na osnovu sporazuma o priznanju krivice ne bi smjela da sadrži činjenice i okolnosti iz kojih bi proizilazila obilježja krivičnog djela drugog okrivljenog koji nije zaključio sporazum o priznanju krivice i protiv kojeg se vodi krivični postupak”, stoji u obrazloženju stava Vrhovnog suda.

“Moguće je kršenje pretpostavke nevinosti”

Vrhovni sud se u obrazloženju svog stava pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava da “članovi sudskog vijeća ne smiju poći od predubjeđenja da je optuženi učinio djelo za koje se tereti” i da  “teret dokazivanja na tužilaštvu i svaka sumnja mora ići u korist optuženog…” 

Citirao je i stav da će “pretpostavka nevinosti biti povrijeđena ako sudska odluka okrivljenog proglasi krivim prije nego što je po zakonu dokazana njegova krivica”.

“Adekvatna primjena navedenih načela podrazumijeva da se u presudi na osnovu sporazuma o priznanju krivice koji zaključi jedan od okrivljenih ne mogu iznositi činjenice i okolnosti na osnovu kojih bi se prejudicirala krivica drugog okrivljenog. U suprotnom, radilo bi se o kršenju pretpostavke nevinosti”.

“SDT i bez sporazuma ima dosta drugih dokaza”

Izvor upoznat sa reakcijom u SDT na preporuku Vrhovnog suda, rekao je   da se oni neće protiviti svjedočenju Velimirovića i ostalih, iako i dalje misle da je taj stav pravno pogrešan. 

“Specijalno tužilaštvo se neće protiviti da se Velimirović i ostali potpisnici sporazuma o priznanju krivice saslušaju u svojstvu svjedoka ako to predloži odbrana. Međutim, ako hipotetički govoreći, budu govorili drugačije nego što su bez pritisaka rekli u sporazumu, za šta postoji pravosnažna presuda, a sud to ne prihvati u ovom postupku, mogu biti optuženi za lažno svjedočenje”, rekao je sagovornik “Vijesti”. 

SDT smatra da imaju dovoljno drugih dokaza, ako sud ne uzme u obzir presude po sporazumima u dokaznom postupka protiv ostalih okrivljenih. 

U SDT-u očekuju da će okrivljeni i odbrana nastaviti sa “specijalnim ratom”, kako su naveli u saopštenju od 17. jula, pa i sa pokušajima odlaganja ročišta zakazanih za septembar, rekao je taj izvor. 
“Ako odbrana i okrivljeni smatraju da nema dokaza protiv njih, zašto odugovlače suđenje po svaku cijenu”.

(Vijesti)

 

Check Also

BRANKA MILIĆ KRITIKOVALA SRPSKE DIPLOMATE U PODGORICI: Ambasada krije istinu o „državnom udaru”

Op­tu­že­na u pred­me­tu „Dr­žav­ni udar”, dr­ža­vljan­ka Sr­bi­je Bran­ka Mi­lić op­tu­ži­la je Am­ba­sa­du Sr­bi­je u Pod­go­ri­ci ...

Jovica Zindović

U BEOGRADU POČINJE SUĐENJE PLJEVLJAKU KOJI JE POBJEGAO SA ROBIJE U CRNOJ GORI

Plje­vljak Jo­vi­ca Zin­do­vić 29. sep­tem­bra na­ći će se u be­o­grad­skom su­du gdje će se vo­di­ti ...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *