Najzagađenija rijeka u Crnoj Gori puna ribe

U zvanično najzagađenijoj rijeci u Crnoj Gori – Ćehotini, ribe ima u izobilju nizvodno od Pljevalja.

To tvrdi dr Danilo Mrdak sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici, koji je sa kolegama angažovan na projektu Natura 2000 Mreža zaštićenih područja.

Mrdak kaže da su prethodnih dana ispitivali stanje ribljeg fonda u pljevaljskim rijekama i da ne zna kako je stanje toliko dobro u Ćehotini.

“Gledajući samo stanje ribljeg fonda, ako bi trebalo da procijenimo ukupno stanje u eko-sistemu, paradoksalno jeste, ali bih mogao da kažem da je stanje odlično. Na prvi pogled vidite Ćehotinu koja je zamućena vjerovatno zbog industrije. Da li su se ribe navikle na to i evoluirale, ili to zamućenje nije konstantno i ribe zbog toga mogu da preživljavaju, zbilja ne bih mogao da dam tačan odgovor. Ono što mogu da kažem da ribe ima u izobilju”.

Mrdak je naglasio da je oduševljen stanjem ribljeg fonda nizvodno od Pljevalja, nakon istraživanja u Gradcu, u mjestu  Mejtef.

“Ono što smo tamo zatekli je za svaku pohvalu. Slobodno mogu da kažem, a obradili smo sve rijeke u Crnoj Gori – Zetu, Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i druge, nigdje nismo našli toliku količinu lipljena… Da ne pričamo o bijeloj ribi – skobalja ima u izuzetnim količinama. Našli smo mladicu i vidjeli dosta potočnih pastrmki”.

Mrdak kaže da je u gornjem dijelu rijeke, iznad Otilovića, zbog rekonstrukcije puta, stanje  dosta loše i da je riblji fond smanjen i ugrožen.

“Pretpostavljam da se riba povukla ili u Otiloviće, ili je jednostavno zbog nepažnje i nečuvanja predmet velikog krivolova”.

Prema zvaničnim vladinim dokumentima, Ćehotina je, uz još jednu pljevaljsku rijeku – Vezišnicu, najzagađenija u Crnoj Gori. 

Mjerodavni parametri su ne samo van propisanih, nego često van svake klase.

Tako su van klase sadržaj amonijaka, broj koliformnih bakterija na čitavom vodotoku i zasićenje kiseonikom kod Pljevalja, a van propisane A3 klase su i fekalne klice. Konstatovan je povećan sadržaj suspendovanih materija (kod lokaliteta Gradac), fenola i deterdženata (ispod učća Vezišnice), nitrata, BPK5 (kod Pljevalja), čije mjerodavne vrijednosti idu u A3 klasu…

Ribe nema nizvodno od Gradca, Mrdak kaže da se desio pomor

Mrdak upozorava da nizvodno od Gradca, ispod mjesta Tatarovine, ribe skoro i da nema, iako su prilikom ispitivanja u maju  u tom dijelu zatekli veliku količinu. 

On kaže da sumnja da se dogodio pomor ribe.  

“U maju, kada je vodostaj bio veliki, tu smo zatekli veliku količinu ribe, a sada skoro da ni jedne nije bilo. U početku sam mislio da je to zbog krivolovaca,  ali kada sam vidio da nema mlađi ni peša,  onda mi je bilo jasno da nešto nije u redu i da je došlo do nekog trovanja. Objasnili su mi da se nedaleko od tog mjesta u Ćehotinu uliva Medni potok u koji se izlivaju otpadne vode iz rudnika Šuplja stijena, čiji su vlasnici Poljaci. Sto metara do tog potoka je sve u redu, a ispod njega bukvalno je bio neki pomor…. Vidio sam na šta liči potok u koji oni ispuštaju otpadne vode. To izgleda kao neki apokaliptični vodotok. Tu ne treba neko posebno ispitivanje, dovoljno je to da vidite…”.

Izvršni direktor Rudnika Šuplja stijena Petar Vraneš kazao je da od maja do danas ništa nijesu mijenjali u tehnološkom smislu, što bi posebno moglo da utiče na kvalitet vode.

On je rekao da je stanje kvaliteta mejdeničkog potoka i prije nego što su upravljanje Rudnikom preuzeli sadašnji vlasnici  bilo loše.

Vijesti