Pravoslavni hrišćani danas slave svetog prepodobnog Simeona Stolpnika koji će ostati upamćen po svojim podvizima koje je napravio za života. 

Ovaj praznik posvećen je veoma poštovanom i slavljenom u poljoprivrednim krajevima naše zemlje. Njegov život bio je neobičan, a u narodu ostalo verovanje da od danas počinje jesenja setva čiji je ovaj svetac zaštitnik.

U našim krajevima se vjeruje da od danas počinje vrijeme jesenje sjetve. Zato se u mnogim selima i danas zadržao običaj nošenja sjemena iz kuće u crkvu kako bi ga sveštenik blagoslovio i tako osigurao dobru godinu.

Takođe, na današnji dan obavezno se gleda kakav je mjesec. Ako je mlad, to znači da će žito dobro roditi i da će cijela godina biti rodna.

Svetog Simeona Stolpnika najviše poštuju zemljoradnici i ratari. Ko sije konoplju to treba da počne danas, ali prije sjetve u sjeme treba da stavi tri kuvana jaja. Njih kasnije treba da pojedu orači. Vjeruje se da će tako konoplja biti bijela kao jaje.

Naši stari vjeruju da Sveti Simeon danas čuva usjeve od svakog zla i da zbog toga treba baciti sjeme u oranicu, makar “dva prsta”, da godina bude rodna i plodna za sve.

Pravoslavna crkva, kao i još neke pravoslavne zajednice širom svijeta koje poštuju julijanski kalendar danas praznuju crkvenu novu godinu.

Sveti Simeon, asketa koji je živio na stubu

Sveti Simeon se u osamnaestoj godini zamonašio u manastiru Teleda. Pozivu monaha je pristupio tako revnosno da je ubrzo po pobožnosti nadmašio sve kaluđere. Toliko je ogrezao u asketizam da je čak i tijelo obmotavao samo palminim užetom koje mu se usecalo u telo i pravilo rane.

Kratko vrijeme je živio u planini u nekom bunaru koji je presušio, a onda se na planini Kalat Siman tako što je bio prikovan za stenu. Kako su glasine o njemu počele da se šire, a zainteresovani ljudi se skupljali da ga vide i dodirnu, Simeon se naljutio i sebi napravio stub visok 16 metara na čijem vrhu je od tada obitavao.

Sa stuba je propovedao, a tu se nalazilo i malo sklonište koje je Simeon koristio za molitvu. Simeon je stalno postio, a obed mu se sastojao od vode i raskvašenog sočiva. Vjernici mu pripisuju vlast nad životinjama, čak i opasnim poput tigra, ali i proročanske moći. Takođe, verovalo se da je mogao da preobrati okorele razbojnike.

Po legendi, Simeon Stolpnik preminuo je 459. u svojoj 103. godini.

Telegraf