POTROŠAČKA KORPA: Manje 38 prehrambenih prozivoda, nema više luksuza - Volim Podgoricu

POTROŠAČKA KORPA: Manje 38 prehrambenih prozivoda, nema više luksuza

 

Redovno mjesečno objavljivanje podataka o minimalnoj potrošačkoj korpi u Crnoj Gori počeće u februaru naredne godine, nakon dvije godine pauze, saopšteno je iz Monstata. U prethodne dvije godine Monstat je obavio proces revizije minimalne potrošačke korpe. U revidiranoj korpi smanjen je broj prehrambenih proizvoda sa 130 na 92, a isključeni su kao luksuz alkohol, du van, kupovina automobila i godišnji odmor u inostranstvu.

“Revidiranu metodologiju minimalne korpe usvojio je Savjet statističkog sistema”, kazali su Pobjedi iz Monstata i objasnili daje revizija metodologije obračuna sprovedena u saradnji sa socijalnim partnerima i Svjetskom bankom, poštujući preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Minimum potreba

Iz Monstata su naglasili da vrijednost minimalne potrošačke korpe ne utiče na kretanje prihoda (plata, penzija, socijalnih davanja), niti rashoda (poreza, taksi, drugih obaveza) građana.

“Metodologija obračuna minimalne korpe se odnosi na izračunavanje novca potrebnog za obezbjeđenje minimuma potreba četvoročlanog domaćinstva”, objasnili su iz Monstata i dodali da je postojala prtpostavka da je od poslednje revizije došlo do promjena u navikama potrošača, pojavom novih proizvoda i usluga i promjenom načina života.

Svjetska banka je za reviziju obezbijedila ekspertsku pomoć. Podsjetili su da je prethodna korpa koristila podatke Ankete o potrošnji domaćinstava od 2007. godine, kao i podatke popisa iz 2003. godine.

“Glavni izvori podataka za novu korpu su Anketa o potrošnji domaćinstava iz 2015. godine i Popis stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine”, rekli su predstavnici Monstata.

U korpi je, kako su naveli, promijenjen odnos grupa, smanjene žitarice, povećano voće i povrće i postignut prihvatljiv udio hranljivih materija koji je blizak odnosu iz prethodne potrošačke korpe.

Zadržana je ranija kalorijska vrijednost korpe od 2.211 kilokalorija dnevno po osobi u skladu sa preporukama WHO i USDA, Priručnika za ishranu 2010 (USDA Food Guide 2010).

Broj prehrambenih proizvoda smanjen je sa 130 na 92 u skladu sa preporukama nutricioniste.

Jedan od kriterijuma koji je korišćen prilikom isključenja pojedinih proizvoda je mali udio u ukupnoj potrošnji hrane (iz Ankete o potrošnji 2015).

“Isključeni su i neki proizvodi sa relativno visokim udjelom u potrošnji kao što su majonez, kečap, čips”, kazali su iz Monstata, a zadržani su neki proizvodi sa malim udjelom u potrošnji, kao što su hrana za bebe, crni hljeb, itd.

Iz minimalne korpe neprehrambenih proizvoda i usluga isključeni su alkohol i duvan, kupovina automobila, godišnji odmor u inostranstvu itd. jer se smatraju luksuzom, a u korpi se evidentiraju minimalni troškovi, poručili su statističari i naglasili da Monstat u ovom trenutku ne raspolaže podacima kolika će biti vrijednost minimalne potrošačke korpe nakon revizije.

Ne znaju ni koliki će poribližno biti mjesečni trošak za hranu za četvoročlano domaćinstvo, ali smatraju da revidirana minimalna korpa hrane i pića neće odstupati od prethodne.

Realna slika potrošnje

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da je osnovni cilj realnog utvrđivanja minimalne potrošačke korpe da se, na osnovu metodologije usklađene sa međunarodnim standardima i preporukama, a na osno vu Analize stvarne potrošnje domaćinstava, utvrdi minimalna potrošačka korpa koja odražava realnu sliku potrošnje domaćinstava.

“Osnovni cilj utvrđivanja korpe je dobijanje podataka radi realnog sagledavanja slike potrošnje našeg domaćinstva, a ne kreiranje manje osnove ili bilo kakve osnove za buduću potrošnju, kako se često misli. Drugim riječima, minimalna potrošačka korpa četvoročlanog domaćinstva se koristi da bi se utvrdila neophodna količina novca za kupovinu minimalnog standarda kalorija za normalno funkcionisanje ljudskog organizma, koji su odredili stručnjaci za ishranu”, objasnio je Kostić.

Poručuje da to ni na koji način ne utiče na faktičko ekonomsko stanje građana, odnosno na lični ekonomski status.

“Utvrđeni iznos minimalne po trošačke korpe predstavlja sliku stanja u određenom vremenskom trenutku. Nema dobrih odluka temeljenih na lošim podacima. Zato je naš prevashodni interes da iznos potrošačke korpe bude realno utvrđen i da odražava stvarno stanje”, naglasio je Kostić.

Dodaje da je revizija korpe potrebna, jer potrebe i navike građana u potrošnji nijesu iste danas i juče, pa se i slika te potrošnje stalno mijenja.

“To je i razlog što će u budućno sti biti potrebna revizija i ove korpe koja će biti skoro napravljena i one naredne i tako redom, s tim što će se potreba za revizijom ubrzavati kako se budu mijenjale naše potrebe i navike u potrošnji”, izjavio je Kostić.

Komentarišući isključenje nekih proizvoda i usluga i smanjenje broja prehrambenih proizvoda sa 130 na 92 proizvoda u revidiranoj korpi, Kostić je kazao da nije bitan broj proizvoda i usluga već iznos kalorija.

“Kako je on određen na minimalan iznos na oko 2.200 kilokalorija, to znači da nije bitan broj proizvoda već njihova nutricionistička vrijednost, koja obezbjeđuje nesmetano i normalno obnavljanje energije odnosno normalno funkcionisanje organizma. Ako to obezbjeđuju 92 proizvoda koji su predviđeni, onda je ostalo bez značaja. Problem bi bio ukoliko se to ne obezbjeđuje”, rekao je Kostić.

EU ne računa korpu

Minimalnu potrošačku korpu obračunava tek nekoliko zemalja, prvenstveno iz regiona (Srbija, Makedonija), dok članice EU ne proizvode ovu statistiku.

“S tim u vezi, za izračunavanje minimalne potrošačke korpe ne postoje striktno propisani standardi, posebno od Eurostata, već se koriste preporuke OECD-a ili Svjetske banke”, objasnili su iz Minstata.

Nije svejedno

Kostić smatra da određivanje MPK izaziva puno polemika i diskusija koje uzbunjuju javnost, zato što se stalno zamjenjuju minimalna potrošačka korpa i indeks potrošačkih cijena.

“Ova dva pojma se izjednačavaju iako su bitno različiti. Indeks potrošačkih cijena predstavlja mjeru prosječne promjene cijena fiksne korpe robe i usluga koje domaćinstvo kupuje radi zadovoljenja svojih potreba i koji služi za poređenje perioda, a koristi se kao mjera inflacije upravo on se koristi kao osnova za usklađivanje plata i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja i brka se sa minimalnom potrošačkom korpom”, kazao je Kostić.

On je poručio da mora biti jasno da minimalna potrošačka korpa govori o minimumu za održanje i nesmetano funkcionisanje, a indeks potrošačkih cijena govori o korpi proizvoda i usuga za pristojan život.

“Različito, moramo priznati, za onoga ko hoće da vidi razliku”, zaključio je Kostić.

Krajem 2015. minimalna potrošnja 806,8 eura

Posljednji podaci kojima Monstat raspolaže odnose se na decembar 2015. godine.

“Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za taj mjesec iznosila je 806,8 eura, od čega se na hranu i bezalkoholna pića odnosilo 253 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 352,5 eura i na vrijednost imputirane rente 201,3 eura”, kazali su iz Monstata.

Pobjeda

1 komentar

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com