Za četiri decenije udesetostručen broj gojazne djece i mladih      

Broj djece i mladih uzrasta od pet do 19 godina koji imaju problem sa gojaznošću povećan je desetostruko u posljednje četiri decenije – navodi se u istraživanju koje su sproveli Svjetska zdravstvena organizacija i Imperijal Koledž iz Londona, a naučni doprinos dali su i profesori Univerziteta Crne Gore, Duško Bjelica i Stevo Popović.

U studiji koja je objavljena u prestižnom naučnom časopisu Lancet navodi se i da će, ako se postojeći trend nastavi, do 2022. godine u svijetu biti više gojazne djece i mladih nego neuhranjenih.

Profesor Bjelica objašnjava da se studija bavila analizom težine i visine kod skoro 130 miliona ljudi starijih od pet godina, navodeći da je to najveći broj osoba koje su ikada učestvovale u nekom istraživanju ovog tipa.

„Istraživanje, kojem je glavni cilj bio predstavljanje indeksa tjelesne mase i promjena gojaznosti od 1975. do 2016. u cijelom svijetu, okupilo je više od hiljadu istraživača“, kazao je on.

U toku ovog perioda broj gojaznih u dobi od pet do 19 godina uvećan je za deset puta na globalnom nivou – sa 11 miliona 1975. godine na 124 miliona 2016. godine. Istraživači su utvrdili i da je dodatnih 213 miliona ispitanika imalo prekomjernu težinu u 2016. godini, ali su bili ispod praga gojaznosti.

Profesor Stevo Popović upozorava da se nastavlja trend gojaznosti zabilježen u posljednje četiri decenije u zemljama niskih i srednjih prihoda, dok je u onima gdje su prihodi visoki u blagom padu. „Ipak, i u ovim zemljama i dalje je broj gojaznih daleko iznad prihvatljivog nivoa“, naveo je on.

Gojaznost kod odraslih je povećana sa 100 miliona osoba 1975. godine na 671 milion u 2016. Takođe, 1,3 milijarde odraslih je imalo prekomjernu težinu, ali su bili ispod granice gojaznosti. U Evropi, djevojke sa Malte i mladići iz Grčke imaju najvišu stopu gojaznosti. Djeca i tinejdžeri iz Moldavije imaju najnižu stopu gojaznosti. Indija ima najveći broj srednje i ozbiljno neuhranjenih osoba mlađih od 19 godina u protekle četiri decenije.

„Sa druge strane, kada su adolescenti iz Crne Gore u pitanju, situacija nije alarmantna, budući da se naši mladići i djevojke nalaze u zlatnoj sredini u odnosu na druge zemlje kada se govori o parametrima koje je ova studija uključivala. Međutim, veoma je važno nastaviti sa stvaranjem svijesti o zdravim stilovima života kod najmlađih, posebno kada je učestala svakodnevna tjelesna aktivnosti u pitanju, jer poroci savremenog života nesumnjivo pretenduju da pogoršaju trenutno stanje, koje bi trebalo i može biti i bolje“, kazao je profesor Duško Bjelica.