Glavni grad ulaže velika sredstva za održavanje javnih zelenih površina. Održavamo oko 655 000 m2 zelenih površina, 5.300 stabala u drvoredima grada, 336 hektara park šuma i oko 1700 komada parkovskog mobilijara, istaknuto je danas u Podgorici prilikom sađenja 100 stabala crnog bora kao  plod saradnje Glavnog grada, Festivala City Groove i UNDP-a.

Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović je istakao da je samo u protekle tri godine, ova gradska uprava uredila 120.000 m² novih zelenih površina i sa ovim danas, posadila 2.833 novih stabala drveća.

“Nastavljamo taj posao da radimo kontinuirano i shodno našim planovima se trudimo da Podgorica bude sve zelenija i uređenija. Dakle, i iz budžeta grada i sa partnerima pokušavamo da izgradimo nove zelene površine. Ovih dana upravo završavamo na nekoliko lokacija u gradu nove zelene površine kao što je Bulevar Ivana Crnojevića gdje pejzažno uređujemo taj dio grada. Donijeli smo i određena strateška dokumenta imajući u vidu klimatske promjene i sve ono što su naše obaveze u organizacijama u kojima smo uključeni, kao što je EU mreža zelenih gradova. Dakle, usvojili smo Lokalni energetski akcioni plan, Akcioni plan zaštite životne sredine, Strategiju adaptacije na klimatske promjene, Plan kontrole kvaliteta vazduha, Plan kontrole upravljanja otpadom i još mnogo drugih strateških dokumenata koje primjenjujemo i kojima želimo da stvorimo grad po mjeri građana i u tome ćemo uspjeti” naglasio je gradonačelnik Stijepović.

Dragan Bulajić, predstavnik Festival CITY GROOVE, osim što se bavi muzikom želi da pokaže i društvenu odgovornost. “Ovo je još jedan naš mali doprinos sa željom da podstaknemo  i neke veće kompanije da slijede neke naše korake i da sve ono što nam se ružno dešavalo prošle godine,  požari koji su uništili veliki dio zelenih površina, uspijemo da povratimo i da bude ovako lijepo i zeleno” istakao je Bulajić.

“UNDP je ove godine partner na projektu City Groova na ozelenjavanju muzičkih festivala tako da je to bio prvi zeleni festival koji je značajno dao doprinos u smislu smanjenja karbonskog otiska festivala a prikupljena su i sredstva  od prodaje ulaznica za festival. Naime, 50 centi od svake ulaznice je išlo u zeleni fond koji se usmjerava na zelene projekte u turizmu i svi smo svjedoci da je pet pametnih solarnih klupa postavljeno širom Crne Gore od čega dvije u Podgorici” naglasila je Aleksandra Kiković iz UNDP-a. Ona je dodala da  je UNDP partner Glavnom gradu i na realizaciji projekta razvoja mreže biciklističkih staza.

“Današnja akcija je potvrda opravdanosti oba ova partnerstva i mi sa zadovoljstvom konstatujemo da je sadnja crnog bora jedan značajan doprinos borbi protiv klimatskih promjena jer svaki hektar šume u toku jednog dana apsorbuje 900 kilograma ugljen dioksida koji je glavni izazivač klimatskih promjena a istiovremeno ispusti 600 kilograma kiseonika tako da je veoma značajno ulagati i saditi i šume i parkovske površine u svim gradovima” naglasila je Kiković.

Direktorica Zelenila, Radmila Vujošević je iznijela uvjeravanja da je ovo preduzeće tehnički opremljeno da održava oko 655 000 m2 zelenih površina, 5.300 stabala u drvoredima grada, 336 hektara park šuma i oko 1700 komada parkovskog mobilijara.

Lazarela Kalezić, pomoćnik Sekretara za uređenje i planranje prostora i zaštitu životne sredine, je odgpvarajući na pitanje o nedavnim medijskim naptisima oko zelenih gradova istakla da je tema koja se tiče istraživanja kompleksna i dovodi u nedoumicu zbog načina i metodologije koja je ovog puta primijenjena.

“Takođe, upitne su reference koje se tiču praćenja stanja vegetacije na određenim prostorima kada je ovo istraživanje u pitanju, prije svega što je praksa pokazala da su terenska  istraživanja nešto što morate vezati za određenu ocjenu stanja zelenih površina. U tom pravcu bih napomenula da je vegetacijska priča u smislu autohtonih vrsta  i biodivirziteta nešto što krasi naš grad. Još jedna bitna stvar da je Glavni grad člana EU mreže zdravih gradova i Globalne inicijative gradonačelnika za klimatske promjene i energetski menadzment i da izvjestaji prema ovim inicijativama podrazumjevaju i podatke o zelenim površinama i njihovom kvalitetu u službi gradjana i da od ovih referentnih institucija nijesmo dobili negativne ocjene po ovim pitanjima” naglasila je Kalezić. On je istakla da u tom istraživanju gradovi poput  Amsterdama, Brisela, Beča, Rima, Madrida, Moskve, Londona, Lisabona, Rige imaju manji vegetacijski indeks od Podgorici i na listi se nalaze ispod glavnog grada.

“Interesantno je da London sa svojim kraljevskim parkovima čija površina je oko 2000 hektara, za šta vam trebaju sati da ih obiđete, nalazi se na 38 mjestu” istakla je Kalezić.