NEVJEROVATNO: Ovo je NAJVEĆA plata u Crnoj Gori! - Volim Podgoricu

NEVJEROVATNO: Ovo je NAJVEĆA plata u Crnoj Gori!

Najveće plate u Crnoj Gori imaju zaposleni u sektorima snabdijevanje električnom energijom i finansijske i djelatnosti osiguranja, dok najmanje plate primaju zaposleni u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, trgovina na veliko i malo, kao i u sektoru usluge smještaja i ishrane, pokazuju najnoviji podaci Monstata o prosječnim platama za oktobar. Najveća bruto plata isplaćena u oktobru iznosila je 43,86 hiljada eura, piše Pobjeda.

“Prema podacima kojima raspolaže Poreska uprava na dan 29. novembar, najveća bruto zarada isplaćena u oktobru ove godine iznosila je 43,86 hiljada eura, a isplaćena je licu zaposlenom u djelatnosti hotelskog smještaja”,  kazali su Pobjedi iz Poreske uprave (PU).

Predstavnici PU objasnili su da je navedeni iznos isplaćen tom licu samo u oktobru, te se ne može zaključiti da se radi o redovnom mjesečnom primanju zaposlenog, već o otpremnini, bonusu ili nekom drugom obliku ličnog primanja, iako je isti unijet u IOPPD obrazac pod šifrom 1-zarade, pa se kao takav i vodi u sistemu PU.

Iz PU podsjećaju da je najveća bruto zarada od početka godine u iznosu od 64,98 hiljada eura isplaćena u djelatnosti ostalog monetarnog posredovanja.

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u oktobru je, prema podacima Monstata, iznosila 511 eura i bila je nepromijenjena u odnosu na septembar.

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa je u poređenju sa istim mjesecom prošle godine porasla 1,8 odsto, a u odnosu na prosječnu neto zaradu u prošloj godini 2,4 odsto. Prosječna bruto zarada u oktobru iznosila je 767 eura.

Statističari su kazali da, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u oktobru u odnosu na septembar pale 0,1 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu porasle 0,1 odsto.

Podaci Monstata pokazuju da su u oktobru najveće prosječne plate, bez poreza i doprinosa u iznosu od 927 eura primili zaposleni u sektoru snabdijevanje električnom energijom.

Nakon njih po visini plata slijede zaposleni u sektoru finansijske i djelatnosti osiguranja sa prosječnom platom od 923 eura, nakon čega slijede zaposleni u sektoru informisanje i komunikacije sa prosječnim primanjima od 666 eura, dok se na četvrtom mjestu po visini plata nalaze zaposleni u sektoru vađenja rude i kamena, sa prosjekom od 627 eura.

Najniže u trgovini

Najniža prosječna plata u oktobru u iznosu od 341 euro bila je u sektoru administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, tradicionalno pri dnu ljestvice se nalaze i prosječne plate u sektoru trgovine na veliko i malo sa prosjekom od 350 eura, potom slijedi sektor usluge smještaja i ishrane sa prosječnom platom 386 eura.

Jedan od sektora sa najnižim zaradama je i sektor prerađivačka industrija, gdje prosječna plata iznosi 415 eura. Prosječne neto zarade (bez poreza i doprinosa) u oktobru su u odnosu na septembar porasle u sektorima snabdijevanje električnom energijom 9,6 odsto, saobraćaj i skladištenje 4,4 odsto, ostale uslužne djelatnosti 3,4 odsto, finansijske i djelatnosti osiguranja 1,1 odsto, državna uprava i odbrana 0,7 odsto, vađenje ruda i kamena 0,6 odsto, obrazovanje i snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama po 0,2 odsto.

Pad je zabilježen u sektorima poslovanje sa nekretninama 13 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 7,2 odsto, usluge smještaja i ishrane 6,5 odsto, informisanje i komunikacije 5,7 odsto, građevinarstvo 5,4 odsto, umjetnost, zabava i rekreacija 4,2 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 3,1 odsto, prerađivačka industrija 2,6 odsto, trgovina na veliko i malo 1,1 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 0,5 odsto i zdravstvena i socijalna zaštita 0,2 odsto.

Diktat tržišta

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić saopštio je da nije teško zaključiti da su sektori sa najvećim zaradama oni čija je pozicija na tržištu najjača.

“Energetika, sektor koji je monopolisan i ostvaruje ekstra profit zahvaljujući svojoj poziciji, logično bilježi visoke zarade. Potom finansijski sektor, takođe atraktivan i profitabilan kod nas i u svijetu, bilježi za naše prilike visoke zarade”, ocijenio je Kostić.

On je dodao da ipak struktura zarada u tom sektoru značajno oscilira kada su u pitanju viši nivoi menadžmenta u odnosu na niže nivoe.

“Naime, viši nivoi menadžmenta bilježe značajnije više zarade u odnosu na srednji i niži nivo. Slično je i sa informisanjem i komunikacijama. Rudari su na četvrtom mjestu jer se radi o vrlo teškom radu i potrebno je obezbijediti motivaciju da bi se neko bavio tim poslom. To je osnovni razlog njihove visine zarada”,  objasnio je Kostić.

On je komentarišući sektore sa najmanjim prosječnim platama, naveo da je riječ o niskoprofitabilnim djelatnostima.

“Činjenica da su najniže zarade u radno intenzivnim djelatnostima govori sama za sebe riječ je o niskoprofitabilnim djelatnostima sa visokim fiksnim i varijabilnim troškovima pa je radna snaga, s obzirom na to da se u najvećem dijelu ne radi o visokostručnim poslovima, polje na kome se želi ostvariti ključno potrebna ušteda”, istakao je Kostić.

Prema njegovim riječima, slično je i sa turizmom, takođe radno intenzivnom djelatnošću koja bilježi niske zarade.

“A činjenica da je turizam vrlo značajan malo ima dodirnih tačaka sa tim”,  rekao je Kostić.

On smatra da niske zarade logično bilježi, kako kaže, za naše prilike slabo profitabilna i još slabije razvijena prerađivačka industrija.

“Siguran sam da ćemo i u budućnosti biti svjedoci istih trendova”,  zaključio je Kostić.

Biznis nagrađuje one koji su mu najvažniji

Komentarišući najveću isplaćenu zaradu u oktobru, Kostić je naveo da su građani Crne Gore još zarobljenici kolektivističke svijesti koja promoviše jednakost u svemu.

“Sve što tome protivurječi nama je sumnjivo i neopravdano u najmanju ruku. A u stvari biznis nagrađuje one koji su mu najvažniji i koji presudno utiču na njegov uspjeh ili na njegovu održivost, pa sa tog aspekta isplaćeni iznos koji je nama nezamislivo visok, može biti možda mali u odnosu na učinjeno, na primjer”,  naglasio je Kostić.

On smatra da je krajnje vrijeme da normalnim smatramo plaćanje posebnih znanja i vještina.

“I da razumijemo ako vlasnici kapitala imaju potrebu da nekoga izuzetno plate da za to vjerovatno imaju jak biznis razlog. Privatna inicijativa to ne čini bez jakog biznis razloga, jer u ekonomiji nema besplatnog ručka”,  poručio je Kostić.

1 komentar

  1. Draga braco i sestre – Poslusajte najnovije Hitove Hip Hop sastava iz Podgorice, Techno Gusle !!!
    Na youtube pronadjite kanal i poslusajte modernu verziju Gusli koje pricaju o moralnom posrnucu Crne Gore , kriminalu i korupciji…

    #Poslusajte Techno Gusle – Pasji zivot

Slične Objave

Preporučujemo
Close
Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com