Najnoviji podaci o pojedinačnim stopama uspješnosti zemalja koje učestvuju u evropskom programu za istraživanja i inovacije Horizont 2020, a među kojima su i članice Evropske unije, pokazuju da je naša država ove godine lider ima najveću stopu uspješnosti od 25 odsto, saznaje Pobjeda.

Ovu informaciju Pobjedi je potvrdila ministarka nauke Sanja Damjanović koja je, da bi ilustrovala uspjeh naše države ukazala na činjenicu da je stopa uspješnosti, na primjer, Njemačke bila oko 14,7 odsto i podsjetila da je Crna Gora do sada bila niža od 6,6 odsto.

“Nakon tri godine ekstremno negativnog učešća u programu Horizont 2020, naša država je u ovoj godini ostvarila prvi put neto dobitak. Najveći projekat iz naše države je Elektroprenosnog sistema, koji je povukao pola miliona eura, a ljepota je u tome što je Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore stupio u kontakt s ovom grupom. Svjedočimo lijepom primjeru saradnje privatnog sektora sa akademskom zajednicom. Uključeni su i mladi ljudi, što nam pokazuje da imamo potencijal i da možemo da radimo”, naglasila je Damjanović.

Prema njenim riječima, među ciljevima Evropske unije o projektima koji učestvuju u programu Horizont 2020je da dvije trećine budu iz privatnog sektora, što je naša država ovim projektom i postigla.

“Druga dva projekta su iz oblasti zdravlja. Do kraja decembra, zbog toga što imamo još nekoliko aplikacija, postoji mogućnost da nam se učešće u Horizontu 2020 poboljša”, rekla je Damjanović i dodala da ih nove aplikacije raduju i ohrabruju.

Naglašava da ćemo sljedeće godine, zahvaljujući budžetu koji je povećan, imati mogućnost da otvorimo novi ciklus inovativnih projekata, koji će biti znatno veći i krupniji, a izdvojićemo i znatno veći novac za njih.

Najznačajniji evropski program za istraživanje i inovacije Horizont 2020 zapravo je, kako objašnjava ministarka Damjanović, mjerilo kompetentnosti naučne zajednice jedne zemlje i jedan je od važnih segmenata na osnovu kojih nas Evropska komisija ocjenjuje.

“Nivo ulaganja u nauku i razvoj u našoj državi na nižem je nivou u odnosu na evropski prosjek, ali, ukoliko pokažemo da ova sredstva znamo na racionalan način da iskoristimo, omogućićemo nove pomake”, poručila je Damjanović i dodala da nacionalna sredstva treba da služe kao poluga za povlačenje mnogo većih sredstava iz međunarodnih fondova.

Objašnjavajući što se to dogodilo da Crna Gora postigne ovakav uspjeh, ministarka naglašava da su bili suočeni sa situacijom da naša zemlja nije bila umrežena, niti član ijedne međunarodne naučne institucije.

“Pitali smo se da li uopšte možemo to da promijenimo. Onda smo primijetili da je Malta, koja je manja od naše zemlje, ima manje stanovnika i niža ulaganja u nauku od nas, ostvarila nevjerovatan uspjeh. Uspjeli su da povuku sredstva u iznosu od nekih 12 miliona eura iz Horizonta 2020”, kazala je Damjanović.

Poučeni njihovim iskustvom, kroz kontakte u Malti i CERNu, formirana je Nacionalna kancelarija za projekte u okviru Ministarstva nauke.

“Ojačali smo tim nacionalnih kontakt osoba, postavili ljude sa znanjem i umijećem, izdvojili sredstva za njihov efikasan rad, jer moraju stalno da budu na sastancima i odborima u Briselu. To su jako mala sredstva, a fokusirali smo se i na oblasti gdje mislimo da imamo mogućnosti, kao što su ICT, biomedicina, zdravlje, energija, pa i prirodne nauke”, navela je Damjanović.

Rezultati su došli, kako je rekla, u posljednja četiri mjeseca, što pokazuje da smo na dobrom putu.

Pobjeda