DILEMA KOJA TRAJE OD 16. VIJEKA: Da li se jaja za VASKRS farbaju na Veliki četvrtak ili Veliki petak?
Tradiciji kod nas da se za Vaskrs farbana jaja pojavila se još u 16. vijeku. Međutim, postoji dilama oko toga da li jaja treba farbati na Veliki četvrtak ili Veliki petak.
Antropolog Vesna Marjanović kaže da se jaja mogu farbati od Velikog četvrtka do Velike subote.
Poslednja, strasna nedelja, a posebno dani od Velikog četvrtka, sva je u znaku domaćinstva, pripremi ukusne hrane i farbanju vaskršnjih jaja.
U nekim krajevima naše zemlje smatra se da jaja treba da se farbaju na Veliki četvrtak ili Veliki subotu, a da je Veliki petak dan kada ne treba ništa da se radi, i da se provede u molitvi.
Crkva je prihvatila bojenje jaja još u 12. vijeku a kod nas ta praksa se javlja u 16. vijeku. Jaja bojena crvenom bojom su starijeg porijekla nego ova današnja šarena i prema arheološkim izvorima, pominju se u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda još od 4.vijeka nove ere.
Prvi pomen o bojenju jaja na teritoriji naše zemlje potiče iz tridesetih godina 16.vijeka.
“U jednom turskom zakonu o saskim rudarima i običajima rudarskim ima, i ovakva odredba: Kad im bude o rođenju Isaovu i o šarenim jajima… šarena jaja daju knizu…“
Čuvarkuća se čuva pored ikone do sledećeg Uskrsa. Vjeruje se da pucanje kore na jajetu simbolizuje Hristovo uskrsnuće, ali i buđenje prirode.
