Zbog čega je Crna Gora plodno tle za trgovinu ljudima?

Uprkos višegodišnjem postojanju Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, strateškim dokumentima i zakonima koji se, uglavnom, ocjenjuju kao kvalitetni, Crna Gora je prošle godine, u Izvještaju State Department-a o trgovini ljudima, svrstana u drugu grupu i to sa naznakom “pod nadzorom”, a takav status je zadržala i ove godine.

“Crna Gora je kvalifikovana kao zemlja izvora, tranzita i kao odredište trgovine muškarcima, ženama i djecom radi prisilnog rada i seksa“, stoji u Izvještaju State Department-a o trgovini ljudima.

“Naš jedini problem je mali broj identifikovanih žrtava”, rekao je za Radio Slobodna Evropa, rukovodilac Nacionalne kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, Zoran Ulama koji je ocijenio da je do sada mnogo urađeno, a da je država spremna i da ima potrebne kapacitete.

“Međutim, sav naš trud je, nažalost, u blagoj sjenci malog broja identifikovanih žrtava trgovine ljudima”, rekao je Ulama.

Direktorka Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, za RSE iskazuje svoje viđenje razloga za nedostatak rezultata.

“Problem je što organi gonjenja i Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima ne rade dovoljno dobro svoj posao. Kao da ispod tepiha kriju problem koji ne bi smio da se krije zato što je to jedno od najgorih kršenja ljudskih prava koje poznaje svijet”, rekla je Raičević.

U Izvještaju State Department-a se navodi da su žrtve seks trafikinga primarno žene i djevojke iz Crne Gore i susjednih balkanskih država, a da su žrtve prisilnog prošenja uglavnom romska i albanska djeca.

Fana Delija iz Centra za romske inicijative, za RSE kaže da je to veliki problem tokom ljeta u vrijeme turističke sezone.

“Tada ima djece koja dolaze ‘sa strane’ radi prošenja i to je jedan vid organizovanog kriminala. To su djeca koja, zajedno sa svojim roditeljima, žive od prošenja. Nedopustivo je da djeca budu na ulici i prose. Država treba da nađe načine da zaštiti porodice”, rekla je Delija.

Rukovodilac Nacionalne kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, Zoran Ulama smatra da će Crna Gora u narednom izvještaju State Department-a biti bolje pozicionirana.

“Ja sam u to siguran. Zapravo, to sam očekivao već ove godine. Među prioritetima nam je jačanje stručnih kapaciteta predstavnika državnih institucija. Vjerujem da daljim intenziviranjem aktivnosti, zajedno sa Upravom policije, možemo veoma brzo da napredujemo”, tvrdi Ulama.

Problem, prema Izvještaju State Department-a, je i činjenica da u Crnoj Gori, već četiri godine nije osuđen nijedan krijumčar po Zakonu protiv krijumačarenja ljudi.

Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće kaže da se tu radi o sprezi trafikinga i državnih organa, a prije svih policije.

“Vrlo često su upravo policajci umiješani u takve slučajeve. Problem predstavlja i činjenica da su to djela koja je teško dokazati”, rekla je Raičević koja naglašava da su među najozbiljnijim problemima u oblasti trgovine ljudima koje je teško dokazati – ugovoreni brakovi koji su naročito prisutni u romskoj i egipćanskoj populaciji.

Fana Delija iz Centra za romske inicijative smatra da je za efikasniju borbu protiv ove pojave, ozbiljna smetnja – zakon.

“Naša NVO se bavila slučajem u kom je jedna porodica djevojčicu od 15 godina ‘ugovorila’ čovjeku koji je već bio oženjen i imao troje djece. Za to su uzeli, koliko mi znamo, pet hiljada eura i kombi, a policija to ne može da kvalifikuje kao trgovinu ljudima jer traže da sami počinioci potvrde djelo. Pa, ko će im reći – da, mi smo to uradili”, pita se Delija.