Home / ŽIVOT + / Duhovnost / DANAS JE VELIKI PRAVOSLAVNI SVETAC: Čudotvorac, dobrotvor i iscjelitelj…

DANAS JE VELIKI PRAVOSLAVNI SVETAC: Čudotvorac, dobrotvor i iscjelitelj…

Pravoslavna crkva slavi Svetog Jovana Šangajskog, zaštitnika od saobraćajnih nezgoda. Proglašen je za sveca 1993. godine, a među vjernicima je ostao upamćen kao čovjek čudotvorac, dobrotvor i iscjelitelj.

U kalendar SPC Sveti Jovan Šangajski upisan je 2005. godine, a poznat je kao monah koji je sebe iskušao u čudesnom podvigu: da nikada više za života ne legne u krevet i ne zaspi, da se liši i sna i odmora.

Mihailo Maksimovič, kako se Jovan Šangajski zvao prije monaškog života, rodio se 4. juna 1896. godine u Rusiji. Poticao je iz plemićke porodice, a njegov otac Boris Maksimovč bio je srpskog porijekla. Porodica Maksimovič izbjegla je u 18. veku u Rusiju pred najezdom turskih osvajača, a srpski jezik u kući nikada nisu zapostavili. Roditelji su mu bili jako pobožni, s toga su djetetu dali ime po Svetom Mihailu.

Kao dječak, Mihailo nije bio obično dijete. Teško je govorio, malo je jeo, nije volio gimnastiku ni ples, a njegova francuska dadilja prešla je, pod dječakovim uticajem, u pravoslavlje. U prilog njegovoj privrženosti pravoslavlju osim te situacije govore i misli koje će mnogo godina kasnije episkop Jovan zapisati:

– Otkad znam za sebe, želio sam da služim pravdi i istini. Moji roditelji razgorjeli su u meni nepokolebljivu težnju da se borim za istinu, a duša se moja ushićivala primjerima onih koji su žrtvovali svoj život za nju – pisao je Jovan Šangajski.

Sveti Jovan Šangajski pomagao je deci, nemoćnima i bolesnima; Foto: Flickr/Paul Drozdowski

U vrijeme građanskog rata u Rusiji mladi Mihailo Maksimovič sa porodicom se vratio u domovinu, u Srbiju. U Beogradu je upisao i 1925. godine završio Teološki fakultet, a kasnije i Pravni fakultet. Kao izbeglica je živeo veoma teško, pa je bivši plemić zarađivao za život svoje porodice prodajući dnevne novine.

Ovog neobičnog, siromašnog prodavca novina svi su dobro znali u Beogradu po tome što je i zimi i ljeti išao bos. Svakoga jutra krenuo bi prvo u Patrijaršiju da tamo službenicima proda novine, a zatim bi zauzimao mjesto na pločniku. Beograđani su najradije od Mihaila kupovali novine. Niko nije mogao da pretpostavi da je plemić asketa, vrijedni prodavac novina, već završio dva fakulteta. Dok su drugi kolporteri, vičući iz sveg glasa, obilazili beogradske kafane, on bi mirno stao na pločnik i novine bi planule.

Zamonašio se 1925. godine u Miljkovom manastiru kod Svilajnca, uzevši ime Jovan, prema svom slavnom pretku Jovanu Tobolskom. Sveti sinod Srpske pravoslavne crkve postavio ga je 1929. godine za predavača Bogoslovije u Ohridskoj eparhiji u Bitolju. Tek tu su, prvi put, i drugi saznali sa njegov čudesni način života. Jeo je malo, samo jednom dnevno, nikada se nije ljutio i nikada nije spavao, već je provodio noći klečeći pred ikonom.

U Bitoljskoj školi deca su ga zvala svojim anđelom čuvarom, jer ih je gledao kao svoju decu. Obilazio ih je noću, pokrivao, brinuo da li je neko bolestan i delio sa njima materijalnu pomoć koju je dobijao od raznih institucija.

Voljeli su ga ljudi svih vjera, pravoslavni i katolici, muslimani, Jevreji. Otac Jovan Maksimović posebno je poštovao svetog Nauma ohridskog jer je imao moć iscjeljenja duševno oboljelih. Sa ikonom tog sveca obilazio je bolnice i molio se za zdravlje bolesnika. Još iz tog vremena potiču priče o njegovim čudotvornim iscjeliteljskim moćima.

Godine 1934. postao je episkop Ruske zagranične crkve i poslat je u Šangaj, gde je nastavio svoju misiju dobročinitelja. Odatle i potiče ime ovog sveca – Jovan Šangajski. Kada su u Kinu na vlast došli komunisti, Rusi su ponovo bili prognani, a sa njima i Jovan. Obreo se u San Francisku da bi pomagao završetak gradnje tamošnje velike Saborne crkve posvećene Presvetoj Bogorodici.

Preminuo je u Sijetlu 19. juna 1966. godine (po starom kalendaru). Služio je liturgiju, nakon koje je otišao u parohijski dom sa čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice, pred kojom se i upokojio. Tada su ga položili u postelju prvi put posle četrdeset godina.

Check Also

“Ti si bruka Crne Gore!” Stanijin dečko slao perverzne gole slike poznatom glumcu, pogledajte skandalozne poruke! (FOTO)

Od sada Vas omiljeni portal Volim Podgoricu i na android aplikaciji. Instalirajte odmah i uživajte …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *