Crnogorski predsjednik Milo Đukanović poručio je da su državna politika Crne Gore, sistem vrijednosti koji usvajamo, te uspjesi koje nižemo na unutrašnjem i međunaordnom planu, čvrsto utemeljeni na tekovinama antifašizma.

On je na svečanoj akademiji na Gorici, povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, kazao da je to najveći datum burne slobodarske istorije Crne Gore.

“Uz njega ove godine jubilarno stoji još jedan slavni 13. jul – kada je prije 140 godine na Berlinskom kongresu potvrđeno međunarodno državno priznanje utemeljeno 20 godina ranije, slavnom bitkom na Grahovcu”, rekao je Đukanović.

Ponosni, kako je rekao, na istorijski podvig naše generacije na referendumu 2006. godine na kojem smo kroz demokratsku bitku obnovili državu, Đukanović je rekao da danas slavimo 13. jul 1941. i 13. jul 1878. dostojni žrtava pregnuća i ostvarenja naših predaka.

Rekao je da je 13. jula 1941. herojski ustao cio crnogorski narod, a na prvom mjestu njegova neustrašiva mladost.

“Ali ne samo da bi slomili okove okupatora, nego da bi zbacili ponižavajući jaram Podgoričke skupštine 1918. godine. Zato nakon 100 godina tih nelegitimnih odluka, možemo reći da je Trinaestojulski ustanak 1941. godine za crnogorski narod imao karakter akcije dvostruke pobjede nacionalnog dostojanstva”, kazao je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore je ocijenio da je antifašizam “ona istorijska poluga bez koje ne bi bilo društvenog preporoda, ni državne obnove Crne Gore u 20. i 21. vijeku”.

“Antifašizam je prvi fundamentalni uslov i posljednpostojanja i opstanka Crne Gore. Tamo su i crnogorski ostvareni NATO i crnogorski buduća Evropska unija”, kazao je Đukanović.

On je kazao da će Crna Gora sa još snažnijom ambicijom produbljivati reformske i evropske pristupne procese, ne da bi, kako je istakao, ugodila bilo kome, “nego prije sve ga u svom državnom interesu, interesu građana i budućnosti”

“Utoliko prije što se Crna Gora više ne nalazi pred vizijom, ona već uveliko živi svoju viziji. Prvi put živimo viziju moderne, demokratske, sekularne i građanske, mediteranske i evropske države. Niko je geografski ne može izmjestiti. Tako da ni Crna Gora neće nigdje sa turbulentnog Balkana, ali hoće crnogorsku državnu i društvenu egzistenciju na nenablkanski način”, poručio je šef crnogorske države.

Đukanović smatra da je Trinaestojulski ustanak 1941. po mnogo čemu bio jedinstven.

“To je prvi antifašistički ustanak u nacistički zgaženoj Evropi. On je i po svojoj masovnosti bio bez premca, praktično u jednom trenu digla se sva Crna Gora. U crnogorskom trinaestojulskom stroju, rame uz rame, stajali su i sinovi i očevi i đedovi; i ratnici sa Mojkovca, i njihovi sinovi, i unuci”, kazao je predsjednik Đukanović.

Takav opštenarodni bunt, kako je rekao, uzdigao je ime i ugled Crne Gore na najviši nivo u njenoj istoriji.

Proslavu na Gorici, inače, organiovao je Savez udruženja boraca i antifašista Crne Gore. Predsjednika SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, Zuvdija Hodžić, kazao je da u maloj kući ima mjesta za sve.

“Kao što u velikoj svima može biti tijesno, znamo da je Crna Gora zemlja s manjkom geografijom, a viškom istorijom. Nije važno koliko nas je, već kakvi smo i ko smo. Tako je bilo 13. jula 1941. godine”, rekao je Hodžić.

On je saopštio da Crna Gora nije bila prva zato što je bila velika, ali je bila velika jer je prva.

“Zato smo jaki mi sljedbenici 13-ojulskih ustanika”, poručio je Hodžić.

Portal RTCG