U crnogorskim gradovima sve više pasa lutalica: Čipovanje i baza podataka prvi korak do rješenja problema - Volim Podgoricu

U crnogorskim gradovima sve više pasa lutalica: Čipovanje i baza podataka prvi korak do rješenja problema

Glavni grad je u posljednjih nekoliko godina pun pasa lutalica kojih je sve više na ulicama Podgorice, baš kao i u ostalim crnogorskim gradovima Nikšiću, Baru, Ulcinju, Rožajama i Bijelom Polju, gdje je problem podjednako izražen.

Situacija u Crnoj Gori je iz dana u dan lošija kada su u pitanju napuštene životinje, što potvrđuju i iz NVO Prijatelji životinja Podgorica. Direktor ove organizacije Dragoje Vlahović navodi da je sve više neodgovornih vlasnika.

“Sve napuštene životinje, koje se nađu na ulici, su tu zahvaljujući neodgovornim vlasnicima. Problem je što nadležni ne mogu da se usaglase koja služba će koju stavku zakona da primjenjuje i uvijek je problem kad se desi nešto. Nadležni prebacaju odgovornost jedni sa drugih. Uprava za veterinu je jedini svijetli primjer, gdje se nešto radi. Ipak, oni su nemoćni da sami riješe problem”, kazao je Vikend novinama Vlahović.

U Podgorici, gdje postoji azil sa svega oko 60 mjesta, ima više od hiljadu pasa lutalica, a nijesu male brojke ni u ostalim crnogorskim gradovima u kojima većinom i nema skloništa za napuštene životinje, što je bila obaveza lokalnih samouprava još prije nekoliko godina.

Azili se nalaze u Podgorici, Ulcinju, Beranama, Nikšiću, Pljevljima, kao i regionalni za gradove u Boki, koji zajedno nemaju mjesta da smjeste sve lutalice iz glavnog grada.

“Osim Podgorice, gdje se dosta radi na poboljšanju uslova, ostale opštine gotovo ništa ne preduzimaju i njihova skloništa se nalaze u katastrofalnom stanju”, navodi Vlahović.

Ističe da su većinu skloništa posjetili i podnijeli nekoliko prijava, ali da ništa nije urađeno i po nekoliko godina od podnošenja prijava, molbi ili sastanaka sa nadležnima.

Najbolje i gotovo jedino rješenje je, kaže Vlahović, da se uradi baza podataka i čipovanje.

“Prvi korak koji se mora uraditi da bi se taj problem počeo rješavati, prema našem shvatanju, ali i relevantnih međunarodnih organizacija, jeste da se uradi baza podataka i krene sa čipovanjem, prije svega vlasničkih životinja pasa i mačaka. Mora se strogo voditi kontrola vlasnika, ali i odgajivačnica, koje vjerovatno predstavljaju najveći problem. U Upravi za veterinu imamo jednu ili možda nijednu registrovanu odgajivačnicu pasa, a u Crnoj Gori ih imamo nekoliko stotina malih i velikih odgajivačnica”, kazao je Vlahović.

Kad se uradi baza podataka i krene sa čipovanjem, onda stupa i program “uhvati, steriliši i pusti”. Tu će biti odgovornost na lokalnim samoupravama, koje su u obavezi prema zakonu da imaju sklonište, ali što nije slučaj sa dvije trećine opština u Crnoj Gori.

Vlahović ističe da su iz gotovo svih crnogorskih gradova imali prijave za zlostavljanje životinja, te da jedino nije bilo prijavljenih slučajeva iz Plužina i Šavnika.

U Bijelom Polju je, kako kaže, prije godinu i po dana bilo masovno trovanje pasa, gdje je otrovan i veliki broj vlasničkih pasa.

“Najgore je što tako nijesu uspjeli da riješe problem i sada u Bijelom Polju ima još veći broj pasa lutalica nego i prije tog trovanja. Na taj način se problem ne rješava. Jedino se rješava sprovođenjem programa ‘Uhvati sterliši i pusti, koji nije ni skup. Masovno trovanje pasa u Kolašinu, tokom turističke sezone, je poslalo ružnu sliku, jer su se nama javili turisti i govorili da više nikad neće doći u Crnu Goru zbog toga. I iz drugih gradova su nam se javljali stranci, tvrdeći da su razočarani postupkom sa napuštenim životinjama”, istakao je Vlahović.

Iz nevladinih organizacija su razočarani radom tužilaštva, koje neefikasno radi posao, jer počinioci, uprkos dokazima, uvijek budu oslobođeni ili eventualno kažnjeni najblažom mogućom kaznom.

“Do sada su počinioci dobijali maksimalno uslovnu kaznu, novčanu ili društveno korisni rad. Nikad nije bila malo drastičnija kazna, gdje bi se i ostali građani zapitali da li to da urade ikad više. Čovjek iz Petnjice, koji je objesio psa, dobio je novčanu kaznu od 200 eura, dok je za vješanje psa na Marezi Podgoričanin dobio 220 sati društveno-korisnog rada, koje nikad nije odradio. Svi dokazi su uklonjeni, a svjedoci nijesu saslušani. Našu organizaciju, kao podnosioca prijave, nijesu ni zvali na ročište, što je nedopustivo. Mogao sam samo da budem tu kao posmatrač. Sa druge strane, prijava protiv naše organizacije, zbog prijave čovjeka u Bijelom Polju da drži psa u nehumanim uslovima, završena je kaznom od 1.500 eura zbog narušavanja zdravlja i ugleda”, kazao je Vlahović.

Iz Čistoće koja gazduje azilom, navode da prilikom hvatanja lutalica često nailaze na otpor i negodovanje mještana, koji brinu o psima, hrane ih i ne dozvoljavaju njihovo hvatanje, jer ih posmatraju kao “kvartovske pse”. Oni nijesu mogli da utvrde tačan broj pasa lutalica u glavnom gradu, jer je sve češća pojava napuštenih rasnih i vlasničkih pasa, što je dokaz nesavjesnog odnosa pojedinaca.

Za prvih šest mjeseci ove godine uhvaćeno je i u Sklonište smješteno 190 pasa lutalica, od čega je nakon sprovedenog medicinskog tretmana 97 pasa vraćeno na lokacije sa kojih su uhvaćeni.

Iz Uprave za veterinu navode da u skladu sa Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca propisuje nadležni organ lokalne samouprave.

1 komentar

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com