Zbog većih akciza povećan šverc alkoholnih pića

Sa nelojalnom konkurencijom sa sivog tržišta suočavaju se i legalni distributeri alkoholnih pića, a šverc alkohola je, kako kažu, pojačan nakon povećanja akciza početkom godine.

Distributeri koji su kontaktirali “Vijesti”, kažu da siva ekonomija ove godine ne cvjeta samo na tržištu cigareta, već i na tržištu alkoholnih pića i da nadležni treba da pojačaju kontrole.

Da je povećan šverc, pokazuju i podaci Uprave carina (UC), koji su u prvoj polovini ove godine zaplijenili veće količine alkoholnih pića bez akciznih markica, nego cijele 2017.

“U prvoj polovini 2018.godine, službenici Uprave carina spriječili su u 15 slučajeva nelegalan promet alkoholnog pića i tom prilikom zaplijenili su 2.446,4 litara alkoholnog pića u vrijednosti od 9.325,65 eura. Na osnovu ovih zapljena Uprava carina je izrekla 14 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 3.500 eura i podnesena je jedna krivična prijava”, rekli su “Vijestima” iz UC na čijem je čelu direktor Vladan Joković.

Carinici su prošle godine spriječili u osam slučajeva nelegalan promet alkoholnog pića i tom prilikom zaplijenili su 570,3 litra alkoholnog pića u vrijednosti od 2.656 eura. Na osnovu ovih zapljena, Uprava carina je izrekla šest prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 1.200 eura i podnesena je jedna krivična prijava.

Na pitanje da li su upoznati sa problemom sive ekonomije na tržištu alkoholnih pića i šta preduzimaju, iz Ministarstva finansija su odgovorili da prate naplatu budžetskih prihoda.

“Kada je u pitanju naplata akcize po osnovu prometa alkohola i alkoholnih pića, ostvareni prihodi po tom osnovu za prvih šest mjeseci 2018. godine su iznosili 6.659.600,34 eura, dok su za šest mjeseci 2017. godine oni iznosili 5.811.747,25 eura, odnosno po tom osnovu više je naplaćeno 847.853,09 eura, tj. 14,59 odsto”, kazali su “Vijestima” iz Vladinog resora kojim rukovodi ministar finansija Darko Radunović.

Akcize na etil alkohol su od 1. januata veće 23 odsto, odnosno sa 850 eura na 1050 eura po hektolitru čistog alkohola, odnosno na alkohol i alkoholna pića koja sadrže najmanje 22 odsto vol. alkohola. Prema podacima Uprave carina, ukupno naplaćena akciza na alkohol i alkoholna pića u 2017. godini iznosila je 15.678.256,43 eura.

28,8 miliona eura bio je, prema podacima Monstata, vrijedan uvoz pića u prvih pet mjeseci ove godine. Uvoz pića povećan je svega sedam odsto u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosio oko 27 miliona

Osim akciza na alkohol, u januaru su povećane i akcize na cigarete i alkoholna pića, ali i stopa poreza na dodatu vrijednost sa 19 na 21 odsto, u okviru mjera štednje u cilju suzbijanja javnog duga i budžetskog deficita.

Vlada je, međutim, u julu odlučila da akcize na cigarete smanji od 1. septembra, a na gazirana pića od naredne godine.

Ministar Radunović je nakon sjednice Vlade, na kojoj je promijenjen akcizni kalendar, kazao da prihvata da je povećanje akciza tri puta u 2017. godini bila greška i da nijesu očekivali da će ovoliko porasti crno tržište duvanskih proizvoda.

Sve mjere štednje koje je Vlada sprovela od početka 2017. godine nijesu bile dovoljne da se obuzda rast javnog duga koji će na kraju ove godine biti veći od prošlogodišnjeg za oko 300 miliona eura.

Prema projekciji Vlade javni dug će na kraju 2018. godine dostići nivo od 3,1 milijardu eura, što je 70 odsto BDP-a, dok je na kraju prošle godine bio 2,7 milijardi ili 65,1 odsto BDP-a.

Na rastući javni dug upozoravaju međunarodne finansijske institucije i Evropska komisija već nekoliko godina.

EK u proljećnim prognozama navodi da će javni dug Crne Gore ove godine dostići nivo od oko 70 odsto BDP-a zbog novih kredita i izdavanja euroobveznica za otpis duga koji dospijeva 2019. godine.

“Neočekivana otplata obaveza iz prošlih godina i intenziviranje radova na autoputu Bar—Boljare, povećali su javni dug na 65,1 odsto BDP-a na kraju 2017. godine”, navela je EK. EK očekuje da će se javni dug smanjiti u 2019. godini na nivo iz 2017. godine, ali pod povoljnijim uslovima u pogledu strukture troškova i ročnosti.

“Materijalizacija potencijalnih obaveza ostaje glavni rizik za javne finansije. One su uglavnom povezane sa državnim garancijama državnim preduzećima, nepovoljnim sudskim odlukama (uglavnom u vezi sa parnicama iz radnog prava i zahtjevima za povraćaj imovine) i mogućim prekoračenjem troškova za autoput Bar—Boljare”, upozorava EK.

Trgovinske i političke tenzije na globalnom nivou mogle bi negativno uticati na izglede za rast u sektoru turizma i osnovnih metala.

Vijesti