Adrenalin i želja za dokazivanjem uzrok ludačke vožnje kod mladih
U proteklih desetak dana saobraćajna policija sankcionisala je pet mladih vozača zbog prekoračenja dozvoljene brzine, a dvojica sa sobom nijesu imala vozačku dozvolu, pišu Vikend novine.
Brzina koju su pomenuti mladići koji imaju između 20 i 24 godine, dostizali na putevima gdje je dozvoljeno kretanje 80 kilometara na sat, bila je od 150 do 175 kilometara na sat.
Rješenje nadležni pronalaze u mijenjaju svijesti, jer očigledno je da novčane kazne ne igraju bitnu ulogu u promjeni trenutnog stanja, posebno kada se ima u vidu da je u prošloj godini naplaćeno četiri miliona eura kazni.
Kako je to ranije kazao ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, govoreći o stanju bezbjednosti u saobraćaju, ako ne promijenimo svijest, sva tehnika i represija biće uzaludni.
Podatak da je 29 osoba od početka godine izgubilo život na crnogorskim putevima je zabrinjavajući, a još više postaje kada se zna da je polovina stradalih bila ispod 30 godina starosti.
Stručnjaci koji prate stanje na putevima kao i uzroke koje dovode do nesreća, ističu da mladost sa sobom nosi neiskustvo koje pomiješano sa emocijama i adrenalinom može prouzrokovati kobne posljedice.
Prema riječima psihologa u bjelopoljskom Dnevnom centru za mlade ometene u razvoju Jasmina B. Čokovića, veliki uticaj na bezbjednost vozača igraju emocije i adrenalin u samom organizmu.
“Emocije mogu da se jave naglo ili postepeno i da traju kratko ili dugo. Uticaj emocija na bezbjednost vozača nije izražen u velikoj mjeri kao neki drugi uticaji kao što su alkohol, psihoaktivne supstance, agresivnost, stres, neiskustvo vozača i drugo. Ali pored toga vozačima pod uticajem jakih emocija npr. tuge u velikoj mjeri može da se odvrati pažnja od samog saobrćaja. Pri tome vozač uopšte nije usredsređen na saobraćaj, pravila u saobraćaju, kao ni na samu vožnju, nego je zaokupljen svojim emocijama”, kazao je nedavno u razgovoru za VN Čoković.
Kako je, između ostalog, naveo, emocije uzrokuju određene fizološke promjene kao što su ubrzan rad srca, premor i drugo, a adrenalin koji je izražen kod mladih osoba pogotovu onih koji su početnici u vožnji, često ih radi uzbuđenja i dokazivanja pred drugima djevojkama ili drugovima, tjera na brzu vožnju.
“Treba voditi računa da mladi budu što više upućeni u opasnosti saobraćaja i samim tim roditelji treba da vode računa u kojem životnom dobu i u kojim situacijama treba mladima davati da voze. Potrebno je probuditi svijest mladih o opasnostima u saobraćaju, naročito o uticaju alkohola i psihoaktivnih supstanci na reakcije, jer djelić sekunde i usporena reakcija mogu biti kobni u saobraćaju”, zaključuje Čoković.
Istraživanja su pokazala da je najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda ljudski faktor, od kojih su dominantni neprilagođena brzina i vožnja u alkoholisanom stanju. Nakon ljudskog faktora saobraćajne nezgode uzrokuju putna infrastruktura i vremenski uslovi.
Eksperti za saobraćaj ukazuju da je polovina stradalih na crnogorskim putevima starosti do 30 godina, a takvo stanje vide kao neprihvatiljivo na duži rok i potrebno ga je rješavati.
U godini za nama u Crnoj Gori dogodilo se 5.678 saobraćajnih nezgoda, u kojima su poginule 63 osobe, povrijeđeno 2.648, a oduzeto skoro deset hiljada vozačkih dozvola.
Iz policije je ranije saopšteno da je u 2017. godini registrovano 179.270 prekršaja iz oblasti saobraćaja, i to najviše zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa 50.685, upravljanja neregistrovanim vozilom, 12.214, kao i već navedene vožnje pod dejstvom alkohola 11.187.
Znatan broj prekršajnih prijava podnijet je protiv nesavjesnih vozača i zbog prekoračenja brzine 9.778, neposjedovanja vozačke dozvole prilikom kontrole 7.775, korišćenja telefona u vožnji 2.949.
U godišnjem izvještaju o radu policije koji je ranije usvojila Vlada konstatovano da je uzrok naj većeg broja saobraćajnih nezgoda ljudski faktor, odnosno postupci učesnika u saobraćaju.
(Vikend Novine)