Za tri mjeseca Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je oduzela više od 500 kilograma lažnog meda na tržištu Crne Gore. Ipak, kako je za CdM kazao Vladimir Radulović, sekretar Saveza pčelarskih organizacija, pčelari u Crnoj Gori ne mogu u potpunosti da se zaštite od trgovaca koji na tržištu naše zemlje prodaju lažni med, obmanjuju potrošače i prave veliku štetu državi. U skladu sa Zakonom o bezbjednosti hrane propisane su kazne u iznosu od 500 do 20.000 eura za pravno lice i u iznosu od 150 do 6.000 eura za preduzetnika.

Nakon dobijanja informacija da se na tržištu Crne Gore prodaju med i maslinovo ulje sumnjivog porijekla i kvaliteta na tezgama pored saobraćajnica, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je polovinom juna preduzela pojačanu kontrolu.

U cilju utvrđivanja bezbjednosti meda, maslinovog ulja i drugih vrsta hrane, posebno uzimajući u obzir rizik koji nosi prodaja hrane na otvorenom, bez zaštite od kontaminacije i direktno izložene sunčevoj svjetlosti, inspektori su obavili veći broj kontrola na lokacijama pored vjerskih objekata, kao i onih koje se nalaze na putnom pravcu ka Nikšiću, Žabljku, Njegušima, Mojkovcu i Kolašinu, Đurđevića Tari, Nacionalnom parku Durmitor, kao i pijacama u Tuzima, Podgorici, Tivtu, Kotoru, Ulcinju i Budvi.

“Tokom akcija, od juna do kraja avgusta, van prometa je stavljeno i ocijenjeno nebezbjednim više od 500 kg meda. Oduzeti proizvodi su ocijenjeni nebezbjednim jer nijesu ispunjavali propisane zahtjeve za stavljanje na tržište između ostalog, prodavci nijesu posjedovali dokaz o porijeklu/proizvođaču ove hrane, proizvodi nijesu bili označeni/deklarisani i nijesu čuvani na propisani način. Urađeno je laboratorijsko ispitivanje ovog oduzetog meda i u skladu sa rezultatima laboratorijskih analiza u 50 odsto uzoraka je utvrđeno da se ne radi o pčelinjem medu, već o šećernom sirupu koji izgleda kao med”, saopšteno je CdM-u iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Kazne i do 20.000 eura

Naglašavaju da svi proizvodi koji su oduzeti nijesu bili opasni po zdravlje potrošača.

“Svi parametri bezbjednosti hrane prilikom analiza oduzetih proizvoda bili su u redu. Ipak, u pitanju je prevara potrošača i stavljanje hrane na tržište neodgovarajućeg kvaliteta i one koja nije u skladu sa Uredbom o informisanju potrošača o hrani, odnosno, bez deklaracija”, ističu u Upravi.

Problem je što potrošači med kupuju kao lijek, zbog posebnih nutritivnih svojstava koje on ima, a u slučajevima gdje je utvrđeno da je umjesto meda stavljan na tržište šećerni sirup, to nijesu dobili.

“U skladu sa Zakonom o bezbjednosti hrane propisane su kazne u iznosu od 500 do 20.000 eura za pravno lice i u iznosu od 150 do 6.000 eura za preduzetnika”, navode u Upravi.

Procjenjuje se da godišnja proizvodnja meda u svijetu uznosi oko 1,5 miliona tona, dok se falsifikuje oko 2,5 miliona tona.

“Na žalost zadnjih godina sve je više trgovaca i švercera koji pokušavajući da zarade podmeću potrošačima falsifikate nudeći navodno domaći med. Ovo je naročito izraženo tokom turističke sezone kada se širom Crne Gore otvaraju improvizovani objekti u kojima se nudi navodno domaći med. U najvećoj mjeri to je med uvezen ilegalno iz zemalja okruženja, a nudi se kao domaći. Prodaje se uglavnom u staklenim teglama zapremine od jednog i pola kilograma i najčešće bez deklaracijei naziva proizvođača. Uprava za bezbjednost hrane u okviru svojih aktivnosti vrši kontrolu ovakvih objekata, ali čini se da je upornost trgovaca veća i da za sada odolijevaju mjerama koje sprovodi Uprava”, kaže za CdM Vladimir Radulović.

Zajedničkim aktivnostima Ministarstva poljoprivrede i Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore pokušava se skrenuti pažnja potrošačima da izbjegavaju kupovinu meda u improvizovanim objektima, kao i da ne kupuju med od nepoznatih pčelara.

“Preporuka je da se med kupuje kod provjerenih pčelara kao i na pčelarskim manifestacijama koje organizuju pčelarska udruženja širom Crne Gore. Takođe je preporuka da se kupuje med koji na ambalaži ima deklaraciju kao i ime proizvođača, kontakt telefon, podatke o broju analize meda i ostale informacije. Da bi zaštitili jedan od najkvalitetnijih proizvoda u Crnoj Gori potrebna je kontinuiranja kampanja svih aktera uključenih u razvoj crnogorskog pčelarstva, a posebno inspekcijskih službi. Za rješavanje ovog problem postoji zakonski okvir koji je definisan Pravilnikom o minimum kvaliteta meda i ostalih pčelinjih proizvoda kao i ostala zakonska akta na osnovu kojih inspekcijske službe obavljaju svoje poslove”, kazao je Radulović.

Kako razlikovati pravi od lažnog meda

Med se falsifikuje na različite načine.

“Uglavnom je to kuvanje šećera i vode i u takvu smjesu se dodaju vještačke boje i arome koje takvoj smjesi daju izgled pravog meda. Nerijetko se med falsifikuje tako što se šećerni rastvor miješa sa cvijetom maslačkom, borovim iglicama ili drugim biljem radi dobijenja arome”, objašnjava Radulović.

Jedini pouzdan način dokazivanja kvaliteta meda, odnosno ispitivanja njegovog sastava su laboratorijska ispitivanja.

“U zavisnosti od vrste ispitivanja moguće je utvrditi prisustvo štetnih materija, pesticida, antibiotika pa i samo porijeklo meda koje se utvrđuje na osnovu strukture polenovih zrna”, ističe Radulović.

Prilikom kupovine meda, ističu u Upravi, najbolje se voditi povjerenjem u proizvođača i informacijama koje stoje na deklaraciji proizvoda, ali i o načinu čuvanja odnosno izlaganja meda.

“Ako se med prodaje pored puta na otvorenom prostoru i direktno izložen sunčevoj svjetlosti, a spoljašnje temperature su visoke, to je odmah jedan od pokazatelja da takav med ne treba kupovati. Sa druge strane, ako na tegli meda postoji jasna deklaracija na kojoj je naznačeno rješenje o upisu u registar proizvođača meda u Upravi za bezbjednost hrane, podaci o proizvođaču, područje sa kojeg med dolazi, datum proizvodnje i slično, i pri tome se štiti od direktnog uticaja svjetlosti, to je dobar osnov za odluku o kupovini. Mi smo često pozivali kupce da kontaktiraju Savez pčelarskih organizacija ili lokalna udruženja pčelara jer će na taj način dobiti najbolju informaciju o medu koji imaju namjeru da kupe”, savjetuju oni.

Crnogorski med najkvalitetniji

Za crnogorski med, kažu u Savezu pčelarskih organizacija, možemo reći da je jedan od najkvalitetnijih proizvoda koji se mogu naći na našem tržištu.

“U prilog ovome govore i mnogobrojna međunarodna priznanja i nagrade naših pčelara za med koji je ocjenjivan i analiziran na različitim pčelarskim smotrama. Veoma važna potvrda kvaliteta našem medu jeste njegova potražnja kako na domaćem tako i stranom tržištu”, navodi on.

Crnogorski med je uglavnom višecvjetni, sortnog meda gotovo da i nemamo, posebno ne meda dobijenog od industrijskog bilja kakvi su suncokretov, uljane repice…

“Zbog raznovrsnog sastava naš med ima veoma bogat sadržaj i predstavlja autentičan proizvod. Organoleptička svojsva našeg meda su prepoznatljiva i prilično se razlikuju od ostalih medova. Ono što na prvi pogled ostavlja utisak jeste tamnija boja koja u zavisnosti od područja varira od tamno crvenkaste do tamno bakarne boje. Miris i aroma crnogorskog meda takođe imaju specifičnosti, miris je veoma intenzivan, često jak sa izraženim karakterom. Aroma je vrlo prijatna, nakon gutanja, ukus meda se dugo zadržava u ustima i stvara prijatan osjećaj na nepcima. Među ostalim karakteristikama može se naglasiti da je naš med veoma konzistentan, odnosno da ima veću gustinu”, objanjašnjava Radulović.

Izvor: CdM