Svjetska banka očekuje da će Crna Gora tokom 2019. i 2020. godine zabilježiti prosječan ekonomski rast od 2,6 odsto, kao posljedica pada investicija u sektoru transporta i smanjenja lične potrošnje, navodi se u novom Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan.

U dokumentu “Viši, ali osjetljiv rast”, koji je u Podgorici prezentovao viši ekonomista Mark Šifbauer, stoji da će privrede šest država Zapadnog Balkana ove godine u prosjeku rasti 3,5 odsto. Za našu zemlju on je, pak, revidiran na stopu od 3,8 odsto – za poen više od ranijih projekcija nakon što su pristigle nove privatne i javne investicije, a turizam zabilježio rekordne rezultate. No, prema ocjenama Svjetske banke, nastavak nije toliko optimističan.

“Kako investicije budu usporavale, isto će se događati i sa bruto domaćim proizvodom (BDP). Procjenjuje se da će se rast smanjiti na 2,8 odsto u 2019. godini, a u 2020. na 2,5 odsto”, naveo je Šifbauer, te potcrtao da su predviđanja za crnogorsku ekonomiju pozitivna, uprkos određenim rizicima koji su i dalje na visokom nivou.

Sve je pratio rast zaposlenosti i primanja, kao i potrošnje koja je, ipak, rasla sporije nego proteklih devet kvartala. Iako izvoz i dalje na niskom nivou, turizam i izvoz metalnih proizvoda kao odgovor na veću potražnju iz EU donekle je ublažio i dalje izuzetno visok uvoz. Turizam, trgovina na malo i građevina bili su predvodnici rasta i u 2018, ali ovog puta uz proizvodnju i energetiku u kojima su rezultati ud-
vostručeni nakon investicija u nove kapacitete proteklih godina.

U dokumentu se sugeriše kako “podizanje proizvodnih potencijala i nove investicije privatnog sektora mogu da omoguće pokretanje punog razvojnog kapaciteta Crne Gore”.

“Budžetom za 2018. godinu odgođen je prvobitno najavljeni cilj da se dostigne balans do naredne godine i javni dug smanji na 60 odsto do 2020. Uprkos olakšanom refinansiranju obaveza za 2019. i 2020. godinu, moguće pooštravanje uslova finansiranja na među-
narodnom tržištu kapitala ukazuje na neophodno hitno smanjenje javnog duga i neravnoteže spoljnih finansijskih odnosa. Izvjesno je da će ovi rizici ostati visoki zbog značajne zavisnosti Crne Gore od uvoza”, dodaje se u analizi.

Pritisak zbog refinansiranja na srednji rok se smanjio zahvaljujući uspješnoj emisiji euroobveznica, nakon što je Crna Gora potvrdila stabilni kreditni rejting. Ipak, prema riječima Šifbauera, očekuje se da će javni i javno garantovani dug porasti na 75 odsto BDP-a do kraja godine. S druge strane, prosječni deficit tekućeg računa za četiri kvartala zaključno sa junom, ostao je na 16,4 odsto BDP-a.

Dnevne novine