Saobraćajne nezgode su nažalost postale skoro pa svakodnevnica u svijetu. Uzročnici su brojni,a mi vam donosimo deset najčešćih.

Umor i iscrpljenost

Umor preovlađuje kao uzrok saobraćajnih nesreća sa najtežim posledicama. Umorni vozači prave greške koje nisu plod neznanja već loše koncentracije i pospanosti. Da biste izbjegli loš ishod vožnje, preporučujemo da ne sijedate za volan kada ste umorni i nenaspavani. Tokom vožnje, naročito na dugim destinacijama, treba praviti pauze što je češće moguće. U svakom automobilu treba da se nađe bar jedna flaša pijaće vode i neki slatkiš, koji u trenucima umora podiže koncentraciju vozača.

Nepridržavanja saobraćajnih pravila

Najbitnija stavka kada je bezbjednost vožnje u pitanju je kvalitetna obuka vozača na kojoj se savladaju detaljno saobraćajna pravila. Kvalitetna obuka vozača u auto školi mora da obuhvati zakonom propisane teoretske časove na kojima se usvaja gradivo vezano za pravila vožnje. Nakon toga slijedi sveobuhvatna vozačka obuka na terenu, pri kojoj vozači primjenjuju ranije naučena pravila. Dobro je da vozači s vremena na vrijeme obnove gradivo koje su možda zaboravili ukoliko duži period ne voze.

Stres i uzrujanost

Psihofizičko stanje vozača značajno utiče na bezbjednost saobraćaja zbog smanjene sposobnosti percepcije i brzine reagovanja usljed stresa. Ukoliko je vozač pod stresom uslijed privatnih dešavanja najbolje rješenje je da napravi pauzu ili odustane od vožnje.

Tehnička neispravnost vozila

Nije rijetkost da vozači ne provjere detaljno ispravnost vozila prije nego što krenu na put. Provjera ispravnosti je veoma važna navika koje treba da se usvoji odmah nakon vađenja vozačke dozvole. Neispravnost kočionog sistema, svijetala i drugih djelova može da prouzrokuje sudare sa fatalnim posljedicama.

Loši vremenski uslovi

Magla i smanjena vidljivost na putu spadaju u najveće uzročnike saobraćajnih nesreća. Zimski uslovi, snijeg, kiša i poledica zahtijevaju dodatnu opremu, ali i veliki oprez jer tada upravljanje motornim vozilom zahtijeva prilično iskustvo. Na našim putevima postoje dionice koje su vrlo nezgodne za vožnju po magli ili snijegu zbog loše signalizacije te ih treba izbjegavati.

Gužva u saobraćaju

Pojačan intenzitet vozila u određenim smjerovima je karakteristika ljetnjeg perioda i godišnjih odmora. Imajući u vidu i druge činioce kao što su umor i vrućina, vjerovatnoća sudara na otvorenom putu je daleko veća. Ukoliko ste primorani da vozite na dionicama puta gdje je velika gužva planirajte češće pauze. Provjerite stanje guma i tahničku ispravnost vozila prije kretanja na put.

Prebrza vožnja

Neprilagođena brzina vožnje može da bude veoma pogubna u slučaju saobraćajne nesreće jer su tada drastičnije posljedice. Sem propisane brzine treba na umu imati i uslove na putu kao što su radovi, odroni i suženja.

Vožnja pod dejstvom alkohola

Vožnja u alkoholisanom stanju je vrlo čest uzrok saobraćajnih nesreća u gradskoj sredini, naročito vikendom i za vrijeme većih praznika. Vožnja pod dejstvom alkohola mora apsolutno da se izbjegne. Ukoliko planirate da putujete na proslavu isplanirajte unaprijed ko će da vas doveze kući. Malo bolja organizacija može da spasi više života.

Nezgodni dvotočkaši

U ljetnjim mjesecima na ulicama je prisutan veći broj motocikala i bicikala koji su neirjetko pravi izazov u saobraćaju. Razlog tome je to što se biciklisti i motociklisti ne pridržavaju uvijek pravila u saobraćaju i ne nose adekvatnu opremu.  Poseban problem je to što oni nisu dovoljno vidljivi ostalim učesnicima u saobraćaju.

Korišćenje mobilnih telefona

Iako je zabranjeno korišćenje mobilnih telefona u toku vožnje, to je navika koja se teško mijenja. Utvrđena je povezanost između korišćenja mobilnog telefona u toku vožnje i povećanog broja udesa. Savjet da se telefoni isključuju prije vožnje kako vozačima pozivi i poruke ne bi remetili pažnju.

Magazin auto