Pravoslavni vjernici danas obilježavaju praznik Svetog Kirjaka, u narodu poznatiji i kao Miholjdan.

Prema narodnom vjerovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela.

Pravoslavna crkva 12. oktobra obilježava praznik svetitelja i velikog podvižnika hrišćanske vjere Kirjaka Otšelnika koji je u narodu poznat i kao Miholjdan, vezan za smjenu ljeta i jeseni.

Prema narodnom vjerovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i vjerski praznik poznati su kao Miholjsko ljeto.

Prema narodnom vjerovanju, ljudi na Miholjdan ne treba obavljati kućne poslove, čistiti, spremati i slično. Ovo vjerovanje se uvrežilo u narodu zbog toga što treba prvo posvršavati sve poslove napolju koji ne mogu da čekaju zimu i hladnoću.

Sveti Kirjak je rođen u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.

Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu. Boravio je u više manastira gdje se, posvetivši se hrišćanskoj vjeri, i borio protiv jeresi.

Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je ceo život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj obitelji Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca.

Kirjaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utešitelja bolesnih i nevoljnih. Poživio je 109 godina i upokojio se 557. u pustinji gdje je proveo starost i posljednje godine života.

U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika.

 

(Kurir.rs)