Hidroelektrana na Cijevni se gradi bez dozvole - Volim Podgoricu

Hidroelektrana na Cijevni se gradi bez dozvole

Vlada Albanije tvrdi da nije izdala nijednu dozvolu za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) na rijeci Cijevni, iako je nekoliko kompanija zainteresovano za izgradnju četiri takva postrojenja.

Iako albanska Vlada, na čijem je čelu Edi Rama, tek razmatra zahtjeve za izgradnju mHE na Cijevni, već zna da brana koju su reporteri “Vijesti” juče fotografisali i koja nema dozvolu ni u svojoj državi, neće uticati na tok rijeke u Crnoj Gori.

Zbog toga, kazali su “Vijestima” u Ministarstvu za infrastrukturu i energiju Albanije, nisu smatrali da je neophodno da o radovima obavijeste crnogorske kolege.

“Iz pregleda projekta izvodljivosti, radova i tehničkog rješenja koje nude autori tih projekata, nema očekivanog uticaja na smanjenje vodotoka koji prolazi kroz teritoriju Crne Gore”, navodi se u odgovoru “Vijestima”.

Na albanskom dijelu Cijevne, radovi na izgradnji makar jedne mHE su uveliko u toku i u to se juče uvjerila i ekipa “Vijesti”. Očigledno je bilo i ne baš prijateljsko raspoloženje onih koji su, valjda, zaduženi za nadzor. Valjda — jer cijelom dužinom korita Cijevne gdje se izvode radovi, nemoguće je dobiti bilo kakvu informaciju o tome, pošto nema table koja bi pružila informacije o projektima i izvođaču radova.

Na magistrali iza mjesta Tamara, gdje niče jedna od brana, put je juče bio prekriven sitnim kamenjem koje su radnici uklanjali sa improvizovanim metlama od granja.

Reporteri su uskraćeni za odgovor da li je u pitanju miniranje terena. Izostala je signalizacija koja bi vozače informisala da li je na tom dijelu puta možda došlo do odrona…

Vidjevši da je u pitanju novinarska ekipa i da snimaju radove na Cijevni, dva muškarca iz privatnog vozila albanskih tablica su se zaustavila i, na albanskom jeziku, u neprijateljskom tonu, od reportera “Vijesti” tražili da ugase kamere.

Da novinarske ekipe nisu dobrodošle, bilo je očigledno na svakom mjestu gdje su novinar i kamerman izašli iz službenog vozila sa oznakom “Vijesti”, a gdje su bili prisutni oni koji učestvuju u radovima. U ruke bi uzimali telefone i već na sljedećem zaustavljanju, ekipu bi sačekalo novo vozilo iz kojeg bi radoznali pogledi bili upereni u novinare.

Neprijateljska atmosfera izvođača radova, prema informacijama “Vijesti”, vlada i prema mještanima okolnih sela u regionu Keljmendi, gdje je planirana izgradnja više mHE. Izvori “Vijesti” navode da su zbog pobune, neki od mještana i hapšeni, a među njima su i oni koji su zbog izgradnje mHE izgubili svoja imanja.

O situaciji zbog izgradnje mHE na Cijevni, javnost je nedavno upozorila i Martina Volf, govoreći na prvom Evropskom samitu o rijekama, koji je krajem septembra održan u Sarajevu. Volf, antropolog i humanitarna radnica iz Strazbura, deceniju živi i radi u Albaniji.

“Ovdje postoje HE koje su sagrađene prije 1990. Ali jedna nova mHE je, bez saglasnosti lokalnog stanovništva i odobrenja lokalnih vlasti, sagrađena nedavno u mjestu Selce. Jedna se gradi u mjestu Tamara gdje je rijeka Cijevna već ‘zarobljena’ u cijevi dužine tri kilometra”, kazala je Volf, najavljujući skoru izgradnju još nekoliko mHE.

Dodala je da je koncesije za mHE potpisala lokalna vlast u mjestu Koplik, koje, prema popisu iz 2011, ima oko 3.700 stanovnika. Volf tvrdi da niko od mještana nije konsultovan, niti je imao informacije o planovima za izgradnju mHE na Cijevni u tom dijelu Albanije.

Ona je kazala i da je, prema podacima sa interneta, za mHE na Cijevni izdato šest dozvola, ali da je u planu izgradnja njih 14.

“Izgradnja mHE na Cijevni mora biti zabranjena”, poručila je Volf.

“Vlast, lokalna i na nivou države, kada su u pitanju mHE, manipuliše i vrši pritisak na sve građane koji pokažu bilo kakav oblik otpora”, dodala je ona.

Crnogorski premijer Duško Marković kazao je da sa albanskim kolegom Edijem Ramom o Cijevni razgovarati tokom Privrednog foruma u Budvi, 25. oktobra. Država je informacije o mHE na Cijevni od Albanije tražila nakon pisanja “Vijesti”.

U Sarajevu je bilo i Crnogoraca, ali nijesu čuli govor Volf

Evropskom samitu o rijekama, gdje je Volf govorila o projektima na Cijevni, prisustvovali su i predstavnici više ekoloških organizacija iz Crne Gore. Rijetki su, među njima Centar za zaštitu i proučavanje ptica, izvijestili javnost o tim saznanjima.

Kanjon Cijevne je u Crnoj Gori lani prograšen spomenikom prirode i zaštićenom zonom II kategorije.

Vijesti

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com