Da li će se DPS i DF dogovoriti? - Volim Podgoricu

Da li će se DPS i DF dogovoriti?

Matematika pokazuje da dogovor oko reforme izbornog zakonodavsta praktično mogu postići samo Demokratski front (DPS) i Demokratska partija socijalista (DPS), što ovom opozicionom političkom savezu otvara ogroman manevarski prostor.

“Odsustvo Demokrata i Građanskog pokreta URA iz pregovora oko reforme izbornog zakonodavstva značajno jača pregovaračku poziciju DF-a. DPS i njegovi partneri, u odsustvu Demokrata, dogovor mogu napraviti jedino uz saglasnost DF”, kaže izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović.

Za usvajanje izmjena krovnog zakona – Zakona o izboru odbornika i poslanika, neophodna je podrška dvije trećine, odnosno 54 poslanika. DPS sa satelitskim partijama ima 42 predstavnika u parlamentu, DF ima 18, dok svi ostali politički subjekti koji su prihvatili rad na izmjenama izbornog zakonodavstva imaju 12 poslanika.

Odsustvo Demokrata i Građanskog pokreta URA iz pregovora oko reforme izbornog zakonodavstva značajno jača pregovaračku poziciju DF-a. DPS i njegovi partneri, u odsustvu Demokrata, dogovor mogu napraviti jedino uz saglasnost DF, kaže Vujović

Od njih, međutim, samo Socijaldemokratska partija (SDP) sa četiti poslanika ima klub, dok svi ostali proistekli iz koalicije “Ključ” imaju različite političke stavove i nose međusobne animozitete iz stranačkih rascjepa.

“Teško je zamisliti da svi poslanici opozicije mimo Demorkata, URA i DF-a mogu jednoglasno usaglasiti i podržati predloge DPS-a. Stoga je jasno da su stvarni ključevi dogovora u rukama DF-a”, naveo je Vujović.

Na pitanje koliko je DF spreman da glasa sa DPS-om, s obzirom na sve glasnije optužbe Demokrata i URA i dijela civilnog sektora da, svjesno ili ne, nekim potezima idu na ruku DPS-u, Vujović kaže da ne treba isključiti mogućnost da uopšte ne bude dogovora, ali da će se DF u svakom slučaju boriti za svoje interese koji ne moraju biti isključivo u zoni reforme izbornog zakonodavstva.

“Ukoliko se izmjene izbornog zakonodstva obave kao plod dogovora DF-a i DPS-a onda će najviše benefita iz svega izvući ova dva bloka. Ostatak opozicije će im omogućiti da isključivo oni odlučuju o tome kakvi će uslovi važiti za naredne parlamentarne izbore, ali i što će dobiti mimo izbornog zakonodstva. DF će dobiti ogroman ucjenjivački kapacitet u odnosu na DPS, a vidjećemo i da li će ga, odnosno kako će ga iskoristiti”, kazao je Vujović.

Praksa pokazuje, dodao je on, da su za konstituente DF-a ranije neka druga pitanja bila bitnija nego samo izborno zakonodvstvo.

“Takav odnos je nanosio puno štete. No, ako je suditi po najavama iz ovoga bloka, to neće biti slučaj i ovoga puta. Vidjećemo da li će tako i biti”, kaže Vujović. Demokrate i URA, dodaje on, time što biraju da budu van procesa izmjene izbornog zakonodavstva daju mogućnost da DPS i DF mogu, teorijski govoreći, i izmijeniti izborni sistem na način kako njima odgovara i marginalizovati ostale manje partije.

“Razumijem nepovjerenje koje Demokrate i URA imaju prema DPS-u i DF-u, ali narednu ovakvu priliku opozicija će morati da čeka veoma dugo. EU je izvršila snažan pritisak na vladajuću koaliciju da sprovede izborne reforme, te opozicija treba iskoristiti ovakvu priliku. Bolji izborni uslovi štete vladajućoj koaliciji, a bojkot rada daje DPS-u alibi za neuspjeh izbornih reformi, koji u krajnjem ide u koristi samo DPS-u”, zaključio je Vujović

Djelovi DF-a i SNP znali da podrže neke projekte DPS-a

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević nedavno je rekao da u izbornu reformu neće uključivati takozvana identitetska pitanja,.

Prvo Nova srpska demokratija i Socijalistička narodna partija (SNP), a kasnije i DF u prethodnom period su znali da daju podršku DPS-u za neke projekte. T

ako je 2011. nakon maratonskih pregovora Andrije Mandića, Nebojše Medojevića i Srđana Milića sa tadašnjim premijerom Igorom Lukšićem postignut politički sporazum prema kojem će se nastavni predmet, koji će se izučavati u školama, zvati Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost.

Tadašnji lideri opozicije su izmjene izbornog zakona, koje je tražila EU kao uslov za otvaranje pregovora sa Crnom Gorom, uslovili uvođenjem srpskog jezika u škole. Nakon toga, izborni zakon je mijenjan još dva puta, pod pritiskom EU.

Vijesti

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com