Home / NOVOSTI / Društvo / ŠTA VI MISLITE? Policijski čas olakšanje za roditelje ili medveđa usluga?
foto: iLUSTRACIJA

ŠTA VI MISLITE? Policijski čas olakšanje za roditelje ili medveđa usluga?

Ideja o uvođenju policijskog časa za mlađe od 16 godina, naišla je na oprečna mišljenja u crnogorskoj javnosti. Dok mnogi smatraju da bi takvo rješenje olakšalo vaspitavanje mladih, psiholozi se pitaju da li je porodica danas u krizi kada je roditeljima potrebna zakonska zabrana da bi kontrolisali djecu.

Koordinaciono tijelo za borbu protiv nasilja u osnovnim i srednjim školama u Novom Sadu predložilo je nedavno nove mjere za suzbijanje vršnjačkog nasilja, među kojima se izdvaja zabrana kretanja maloljetnika bez pratnje u kasnim večernjim satima. Međutim, ideja da se takva mjera uvede u Crnoj Gori naišla je na različite reakcije naših sugrađana.

Naime, predlog podrazumijeva da djeca do 16 godina ne mogu bez pratnje odraslih da se kreću napolju od 22 časa u zimskom periodu, odnosno nakon ponoći u ljetnjem periodu. Pokretači inicijative slijedili su primjer Islanda čiji se model pokazao kao najuspješniji u suzbijanju narkomanije. Island je bio prva država u Evropi po broju mladih koji koriste narkotike i alkohol, u pitanju je 44 odsto mladih, da bi se taj procenat nakon 20 godina primjene mjera, smanjio na pet, pišu Dnevne novine.

Kada uzmemo u obzir posljednje podatke Instituta za javno zdravlje Crne Gore prema kojima je procjena da u našoj zemlji ima više od 15.000 zavisnika od droge, a da je alarmantno povećan broj maloljetnika narkomana (u populaciji od 15 od 35 godine, njih 14,3 odsto je probalo ilegalne droge, a 11,2 odsto je koristilo droge prošle godine), čini se da je da bi primjena policijskog časa bila korisna.

Takvog je mišljenja Dragana Bubanja, sagovornica Dnevnih novina iz Podgorice koja smatra da su djeca ranije bila vaspitanija, kada su pravila bila oštrija.

“Djeca od 16 godina nemaju šta da rade na ulici poslije 21 časa, bez nadzora nekog starijeg. Ja kad sam imala te godine, znalo se do kad se ostaje i napolju i u kafićima, pravila su bila oštrija i samim tim su se više i poštovala. To mi se mnogo više dopadalo, mi smo bili bolji, vaspitaniji, poštovali su se stariji i njihova riječ”, kazala je Bubanja.

Rajna Zečević je takođe za uvođenje takve mjere jer, kako ističe, za sve postoji vrijeme.

“Djeca bi trebalo, umjesto što do kasno u noć ostaju napolju, da se samoorganizuju i nađu sebi neke bolje oblike zabave i da kvalitetnije provedu vrijeme. Sve u svoje vrijeme, na red će doći i izlasci ali prosto smatram da bi zabava za djecu do 16 godina trebala biti daleko od kafića i izlazaka”, navodi Zečević.

S druge strane, mladima se takva zabrana ne dopada, pa tako gimnazijalka Marica Plamenac smatra da u Crnoj Gori nije potrebno da starija osoba nadgleda dijete od 16 godina.

“Smatram da u Crnoj Gori uopšte nije potreba da starija osoba nadgleda dijete od 16 godina dok je napolju, osim ako nije u pitanju znatno mlađe dijete, recimo 10 ili 13 godina. Možda bi djeca trebalo da imaju to ograničenje boravka napolju ali smatram da bi to trebalo, recimo biti najkasnije do 11 časova uveče. Vršnjačko nasilje može da se odvija i u ranijim satima kad je dijete u školi, u suštini svuda gdje dijete nije pod budnim okom roditelja ili nekog starijeg”, kaže Plamenac.

I maturantkinja Zorana Kračković je mišljenja da u 21. vijeku nije u redu zabranjivati djeci od 16 godina da izlaze napolje u kasnim večernjim časovima.

“Smatram da to iz dana u dan postaje sve normalnije i roditelji jednostavno ne mogu protiv toga, vide da drugi ljudi to rade i oni onda lakše dozvoljavaju svojoj djeci”, kaže Kračković.

Međutim, ona primjećuje da se, u vrijeme kada je ona imala 16 godina, ipak znalo vrijeme kad treba da dođe kući, a da se sada to mijenja.

“Danas to više nije tako, vidim da čak i mlađi od 16 godina izlaze i bez dozvole roditelja, da roditelji nemaju toliko uvida u njihovo ponašanje i u to šta oni u tim izlascima zapravo rade”, dodaje Kračković.

Izvršna direktorica Udruženja roditelji Kristina Mihailović za Dnevne novine kaže da je ideja o policijskom času postojala u Crnoj Gori, u vrijeme donošenja izmjena porodičnog zakona, ali da se od te mjere odustalo.

“Znam da su u Hrvatskoj to porodičnim zakonom definisali, kod njih djeca do 14. godine ne mogu biti na ulicama nakon 23 časa i to je nešto o čemu smo i mi razmišljali kada je porodični zakon mijenjan i kada smo sastavljali predloge. Na kraju smo odustali zato što mislimo da je to neizvodljivo u praksi. Ne samo zato što je pitanje koliko bi se toga roditelji pridržavali, nego i koliko bi se to uopšte primjenjivalo. Mi imamo dosta odredbi koje djecu štite od svega i svačega, ali na kraju se to uopšte ne sprovodi i dodavanje bilo kakvih dodatnih obaveza određenim institucijama koje ni do sad nijesu pokazale mogućnost i spremnost da zaštite djecu, bilo bi samo slovo na papiru”, ističe Mihailović. .

Ona ipak smatra da bi takva mjera donijela pozitivne rezultate, jer bi roditeljima omogućila opravdanje za zabranu izlaska.

“Mislim da će prije kontramjeru imati ako roditelj bude taj koji će insistirati da dijete ne može da bude napolju, nakon određene satnice. Na taj način se zabrana može smatrati represivnom i da će izazvati kontraefekat. S druge strane, ako bi država takvu zabranu uvela, roditelj bi imao opravdanje i pred svojim i pred drugim djetetom za takvu zabranu. To nije nešto što je roditelju palo na pamet da bi ga maltretirao, nego nešto što i sam roditelj mora da poštuje. U svakom slučaju o tome bi trebalo čuti stavove stručnjaka”, napominje Mihailović.

Stručnjaci su, pak, zabrinuti zbog predloga za uvođenje policijskog časa. Takva mjera je, prema riječima psihologa Radmile Stupar-Đurišić, znak da nam je društvo u problemu.

“Taj koncept je vrlo zanimljiv. Znači li to da je porodica stvarno u tolikoj krizi, da je autoritet roditelja toliko ugrožen da je vlasti palo na pamet da kao jedno od rješenja uvede zakonsku regulativu. Meni je to konačni dokaz da su porodica i autoritet roditelja u velikoj krizi i da smo mi kao društvo u velikoj opasnosti. Jer ako roditelju treba zakonska norma, onda je on u problemu. To ne može”, kaže Stupar-Đurišić, koja tvrdi da bi takva mjera bila i protivustavna.

“Svaki roditelj koji ne može autoritetom da objasni djetetu da njemu nije mjesto napolju u sitnim satima, da ne treba da konzumira alkohol, da ne treba da se drogira, treba da se zapita kakav je to roditelj ako mu treba zakonska regulativa”, naglasila je Stupar- Đurišić.

I psiholog Ispitnog centra Zorica Minić smatra da problem povjerenja u djecu ne treba regulisati zakonskim zabranama.

“Smatram da zabrane ne rješavaju problem. Što više pritiska adolescenta, on se više buni. Treba izbjegavati situaciju iz koje ćete kasnije morati da smišljate strategiju za povlačenje. Može vam se desiti da vaše dijete izađe iz kuće uprkos zabrani. U takvim situacijama povećavanje kazne je opasna stvar ukoliko niste sasvim sigurni da ste u mogućnosti da je sprovedete”, navela je Minić.

Prema njenim riječima, kasne izlaske (posle 22 sati) treba dozvoljavati u posebnim prilikama, kao što su koncerti, proslave, izlazak vikendom a radnim danima u ovom uzrastu treba ipak ograničiti, posebno kada je riječ o mlađim srednjoškolcima.

“Važno je da roditelj zna kod koga dijete ide i da sa njim ima dogovor oko bezbjednog odlaska i dolaska kući”, kaže Minić i ističe da strpljiva, tolerantna i razumna porodica može najviše da pomogne adolescentima.

Komentarišući eventualno uvođenje policijskog časa i njegove potencijalne efekte na smanjenje stope narkomanije, izvršni direktor NVO 4Life Saša Mijović za Dnevne novine kaže da se takvom mjerom ne bi mnogo postiglo.

“Taj jedan segment, represivni, ne znači ništa bez svega ostalog što prati pristup rješavanju problema. Potrebno je da se ta omladina zabavi, da imaju aktivnosti, nastavne, vannastavne. Da imaju vrijeme koje je kvalitetno raspoređeno. Samo represivno djelovati, a ništa drugo ne uraditi, to nema nikakvog efekta. Generalno u situaciji kada nemate standardizovane preventivne programe i osnovne uslove u školi u kojoj djeca borave, a kamoli vannastavne aktivnosti koje se dodatno plaćaju, kada je milion stvari koje ne funkcionišu, kada nemate sistemski pristup rješavnaju tog problema, preventivne aktivnosti koje se rade u kontinuitetu, ovakve mjere nemaju efekta”, ističe Mijović i dodaje da država sve manje brine o problemu narkomanije.

“Problem postaje sve veći iz godine u godinu, a država sve manje ulaže u rješavanje tog problema”, predočio je Mijović.

Psiholog Zorica Minić, takođe, primjećuje da edukacija u školama nije obavezna, te samim tim nije zastupljena u onom obimu koji je mladima neophodan.

“Predmet Zdravi stilovi života je izgubio status redovnog predmeta. Stoga je od velike važnosti usmjeriti programe za primarnu prevenciju bolesti zavisnosti već u osnovnoj školi, podržavati kampanje o štetnosti pušenja, konzumiranja alkohola i psihoaktivnih supstanci, kao i one koje popularišu zdrave stilove života. Djeca nemaju mnogo alternativih aktivnosti, nemaju na šta da troše vrijeme, jer ih nismo naučili. Da se ponudi alternativno korišćenje slobodnog vremena i da mladi provode što više vremena s roditeljima”, savjetuje Minić i napominje da djeca uče iz primjera, te da je to jedino pravilo.

“Koliko odgovornosti, toliko slobode”. Drugim riječima, bitna je procjena roditelja u kojim su područjima njihova djeca sposobna sama donositi zrele odluke. Ako se pokaže da je u određenom području zrelo i odgovorno, vjerujem da mu se onda isto tako s povjerenjem može ukazati sloboda. S druge strane, ako pokazuje da je neodgovorno i nezrelo, tada mu ne treba omogućiti slobodu i jasno mu dati do znanja iz kojeg razloga”, zaključila je Minić.

Dnevne novine

Check Also

Protesti širom Francuske zbog POSKUPLJENJA GORIVA: Evo koliko košta litar dizela

Od sada Vas omiljeni portal Volim Podgoricu i na android aplikaciji. Instalirajte odmah i uživajte …

One comment

  1. Bravo, tako treba! Od danasnje djece pomamljene se ne moze zivjet! Prepusteni su ulici i losim uzorima! Ovo je pravi potez da se maknu s ulice i uceraju u kucu!

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *