Čirgić: Insistiranje na Njegoševoj genocidnosti, samo je još jedan vid zloupotrebe Njegoša

Zabrana “Gorskog vijenca” u školama legitimna je inicijativa za vladajuću Bošnjačku stranku.

 

“Očekujem odgovor ne samo prema Njegošu nego i drugim stvaraocima, jedan tačan odgovor struke – jesu li naši ili njihovi. Ako vidite ko su potpisnici te incijative ne može se reći da oni nemaju stručnost”, kazao je juče poslanik BS Ervin Ibrahimović.

Više bošnjačkih organizacija iz dijaspore zatražilo je da se osim ovog djela Petra II Petrovića Njegoša zabrani izučavanje “Peščanika” Danila Kiša u školama, navodeći da se radi o “nacionalističkim djelima prema islamu i muslimanima”. Osim toga, tražili su da se ukine i Njegoševa nagrada u Crnoj Gori.

Ministarstva kulture i prosvjete su odmah odbacila ovu inicijativu.

“Moramo podsjetiti da su dva ministarstva vrlo ekspresno odgovorila i ja ne bih komentarisao njihov odgovor. Ali bih podsjetio, da bismo izbjegli svakog 13. novembra da pritiskamo narod na dan Njegoševog rođenja, predlažem da se ovako ekspresno potrude da organizuju zajedno sa svom stručnom javnošću okrugle stolove, tribine, kako ne bi dozvoljavali da ova tema bude u javnosti početkom novembra”, kazao je Ibrahimović za TV Vijesti.

Kao i odgovor nadležnih u Vladi Crne Gore, i odgovor struke je jasan – “Gorski vijenac” nije istoriografsko nego pjesničko djelo i nastalo je prije više od vijek i po, pa ga u skladu s tim treba i tumačiti.

To za “Vijesti” kaže dekan Fakulteta za crnogorski jezi i književnost Adnan Čirgić. Smatra da su svi antiislamski i antihrišćanski stihovi koji se mogu prepoznati u Njegoševu djelu nijesu potvrda njegovog antiislamizma ili antihrišćanskoga stava.

“Oni su u Gorskome vijencu dati uglavnom kroz dijaloge i po pravilu kao odraz dviju suprotstavljenih civilizacija, čiji se predstavnici u djelu nadmeću. Svako drugo tumačenje ili je odraz neupućenosti ili zlonamjernosti onih koji tumače, a takvih ima i među žrtvama i među dželatima. Ništa o tome bolje ne svjedoči od samoga Njegoša: Laktom vjere glupost čojka mjeri”, kazao je Čirgić.

Profesor Čirgić ističe da ovakva tumačenja i jesu obilježje 21. vijeka. ”Naše vrijeme je vrijeme u kojemu su diletanti dobili prostor kakav nikad prije toga nijesu imali. Zato se ne treba čuditi otkud takve ideje u naše doba. Više je čudo kako sve takve ideje po pravilu dobiju neograničen prostor”.

Precizira da su sve zloupotrebe Njegoševih stihova, koje su selektivno napamet učili oni koji su doveli do krvavoga raspada bivše države, potekle “upravo zbog toga što je njegovo djelo tumačeno izvan konteksta – konteksta vremena i konteksta književnosti”.

“Insistiranje na Njegoševoj genocidnosti, pa još i zahtjevi da se ukine državna nagrada koja nosi njegovo ime i najpoznatije djelo crnogorske i južnoslovenskih književnosti proćera iz školskih programa – samo je još jedan vid zloupotrebe Njegoša, zloupotrebe koja u konačnici ide naruku onima koji su u Njegoševo ime vršili zločine”, zaključuje profesor Čirgić.

Njegoša vratiti njegošolozima

Profesor Čirgić ocjenjuje da se Njegošu ne može spočitavati genocidnost i antiislamizam zbog toga što su “dva vijeka nakon njega primitivne i neobrazovane horde počinile genocid recitujući njegove stihove – izvađene iz konteksta”.

“Ali prišivati Njegošu genocidnost zbog toga gotovo je ravno pokušaju abolicije onih koji su realno krivi za genocid. Njegoša treba vratiti njegošolozima”, kazao je on.

Podsjeća da zagovornici teze o Njegošu kao genocidnom pjesniku obično ističu ove stihove: “Nego udri dokle mahat možeš, a ne žali ništa na svijetu! Sve je pošlo đavoljijem tragom, zaudara zemlja Muhamedom…”.

“Ovako izvučeni iz konteksta, navedeni stihovi bi mogli ići u prilog tezi o Njegoševoj genocidnosti…Ako se složimo s njima, zaključak je jasan: za genocid nijesu krivi oni što su vršili genocid nego Njegoš koji ih je tome stihovima podučio. Ipak, neće biti tako”, kazao je Čirgić.

Podsjetio je na to da su Njegoševi i stihovi:”O Stambole, zemaljsko veselje, kupo meda, goro od šećera, banjo slatka ljudskoga života, đe se vile u šerbet kupaju…”.

“Ko ne zna da je ovu stihovanu apoteozu islamu i Carigradu spjevao Njegoš, mogao bi se lako prevariti da je riječ o kakvome islamskom pjesniku… Ako je kome i ovo nedovoljno, neka pročita “Gorski vijenac” pa će naći još takvih stihova na osnovu kojih će, provjerenim istrzavanjem stihova iz konteksta, lako moći da ‘dokaže’ kako je Njegoš zagovarao ne samo proislamsku, nego i antihrišćansku ideologiju”, poručio je on.

(Vijesti)