Ispravnost nekih običaja na Aranđelovdan: Evo šta je rekao patrijarh Pavle
Pošto se sveti Mihailo smatra živim svetiteljem, mnogi vjernici smatraju da na Aranđelovdan ne treba spremati žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer svi svetitelji i svi umrli živi su pred Bogom.
Žito za slavu se ne donosi za sveca već za naše upokojene pretke.
Čak je i patrijarh Pavle u svojoj drugoj knjizi “Da nam budu jasnija neka pitanja naše vjere” objasnio ispravnost prakse da se žito sprema na praznik Sv. Arhangela Mihaila.
Ovaj hrišćanski praznik na drugom je mjestu po broju vjernika koji ga obilježava kao svoju krsnu slavu.
Arhangel Mihailo na ikoni predstavlja se kao borac – vojvoda, sa mačem ili kopljem u ruci, a narodno vjerovanje smatra da on dolazi i uzima ljudske duše, kad je kome kucnuo čas. On se smatra čuvarem vjere pravoslavne i borcem protiv jeresi.
Koljivo, ili žito, se sprema ne za svete koji su umrli, već kako se u samoj molitvi za osvećenje koljiva sveštenik moli, da se koljivo prinosi u slavu Boga, “u čast i spomen svetog (izgovara se ime slave porodice), i u pomen onih koji umriješe u blagočestivoj vjeri”.
Ovo je najbitniji dio molitve u kojoj se otkriva smisao pripremanja koljiva za Krsnu slavu. Krsna slava sa slavskim kolačem i koljivom se prinosi Boga radi i u čast krsnog svetoga kao zaštitnika porodice.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živjeli i koji sada žive u vjeri sa Bogom i svojom Krsnom slavom.
