U CRNOJ GORI SLAVIMO NOVU GODINU TAČNO 100 GODINA! Evo kako je sve počelo i sta smo slavili prije toga - Volim Podgoricu

U CRNOJ GORI SLAVIMO NOVU GODINU TAČNO 100 GODINA! Evo kako je sve počelo i sta smo slavili prije toga

Nova 2019. godina dočekana je sinoć u ponoć, a u Crnoj Gori je tačno prije 100 godina donijet zakon po kojem se stari i novi kalendar izjednačavaju i po kojem smo prvi put 1920. godinu dočekali po Gregorijanskom kalendaru.

-10. januara 1919. donijet je zakon o izjednačavanju Julijanskog i Gregorijanskog kalendara, u doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, do tada se nije slavila Nova godinu po Gregorijanskom kalendaru, kaže etnolog Dragoljub Antonić.

“Mi smo se uvijek držali starog kalendara i po njemu je sada 7.527. godina”, kaže Antonić i dodaje da je neobična bila žurba da se već 10. januara 1919. godine donese taj zakon, iako je mir u Versaju tek potpisan 28. juna 1919. godine.

“Ta žurba je bila od strane rimske kurije, to nije nikakva tajna, rimokatoličkog sjedišta u Rimu i oni su po svaku cijenu htjeli to da nametnu i osim kalendara nametnuli su još dvije stvari – latinično pismo, koje se do tada nije koristilo u Srba i himna Bože pravde je dobila dodatak”, navodi Antonić.

Proslave Nove godine su kod nas počele u Jugoslaviji šezdesetih godina, kaže Antonić i dodaje da je to bilo u doba jeftinih kredita, dobrog materijalnog standarda.

Kako kaže, prije toga se slavio Božić, a prije Božića tri praznika kada su davali poklone – Djetinci, Materice i Oci.

“Tada je to sve ugurano u ovo i proglašeno je da treba nešto da se nađe pod jelkom ili pod Badnjakom za Božić, a to u stvari sa vjerom i našom pravoslavnom tradicijom nema neke velike veze”, objašnjava Antonić.

Kaže i da je neizostavna jelka u vrijeme dočeka Nove godine došla sa sjevera, iz krajeva zimzelenog drveća, a da je Djeda Mraz izmišljen za potrebe Koka-kole, te da su mu dati “prerogativi” Svetog Nikole i Božić Bate.

“Sve je to izmišljeno za potrebe potrošačkog društva, ali ja nisam strog prema tome, ako već volimo da se bavimo virtuelnom stvarnošću, vjerujemo u Supermena, neke druge stvari, onda možemo da vjerujemo i u Djeda Mraza”, kaže Antonić.

Prema njegovim riječima, u narodu na početku prelazak na Gregorijanski kalendar nije lako prihvaćen, a Srpska pravoslavna crkva nikada nije ni prihvatila taj kalendar.

Dodao je da je 1945. godine ta Nova godina proglašena za državni praznik i dobijala su se tri slobodna dana, koja su se spajala i u januaru se dobijalo sedam slobodnih dana, što je pomoglo da se i proslava Nove godine kao praznik prihvati.

FOTO: TANJUG/FILIP KRAINČANIĆ

Protojerej Ljubomir Stojanović kaže da Crkva uvijek nastupa tako da ne gospodari vjerom, već da bude pomagač radosti.

Kako kaže, smisao praznika je u tome da čovjek promišlja sebe i vidi sebe i u vječnosti.

“Jovan Zlatousti kaže da Hrišćani nisu ni protiv koga, niti protiv ičega, već ubjeđuju svakog čovjeka da se bore za jedan dan – dan nezalazni, za vječni život, a onda će i ovi ostali dani biti lijepi i vrlo je važno da na taj način razumijemo poruku Crkve, ne kao grubo miješanje, već kao pokušaj da na smislen način služi boljitku čovjeka i svijeta”, kaže Stojanović.

Navodi da je na našim prostorima proslava Nove godine uvedena u vrijeme komunizma kada je, kaže, božićni post obesmišljavan svinjokoljima, a Nova godina nametana kao ritual nove religije koja se zvala ateizam.

“Crkva strpljivo postupa, uvažavajući kulturu različitosti, imamo pravoslavne Grke, Rumune koji slave po Gregorijanskom kalendarom i mi ne sporimo ništa, već iz primjera iz prošlosti pokušavamao da ne obesmislimo naše svjedočenje nekim novim nametanjem”, navodi Stojanović.

Kako kaže, Crkva uvažava kulturu različitosti i ne osporava čovjeku pravo i dodaje da nemali broj vjernika koji živi pravoslavnu tradiciju kiti jelke i poštuje i božićne običaje.

“Potrebno je uviđati kulturu različitosti, a najvažnije je djeci ne uskraćivati radost”, kaže Stojanović.

 

Tanjug

 

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com