NAJRADOSNIJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK BOŽIĆ: Ovo su NARODNA VJEROVANJA - Volim Podgoricu

NAJRADOSNIJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK BOŽIĆ: Ovo su NARODNA VJEROVANJA

Šta valja raditi o Božiću, ovo su neka od narodnih vjerovanja:

– Sve što vam je zadavalo muke preko godine treba ujutru na Božić uraditi i to vam više neće biti problem. Na primer, ako vas muči matematika, uradite ujutru najlakši zadatak i tokom cijele godine nećete imati problema. Ovo važi i za sve druge predmete i poslove.

– Vodom u kojoj je opran sud od mješenja česnice zalivale su se voćke da bi bolje rodile naredne godine ili se sipala u saksije sa cvijećem da bi ono ljepše cvjetalo.

Autor: Pink.rs

– Testo koje bi ostalo na rukama domaćice posle mješanja česnice, domaćica bi skidala i stavljala na voćke koje su slabo rodile, da bi naredne godine dale više ploda.

– U pojedinim krajevima se gata prema plećki od pečenice. Ako je na pečenoj plećki, kad se izvuče kost, ostalo mesa na kosti, vjerovalo se da će te godine stoka biti plodna.

-Nekad je značajnu ulogu u božićnim običajima imala i božićna svijeća. Neke porodice su je palile već na Badnje veče, a obavezno je paljena o ručku prvog dana Božića. Sveću su palili na početku ručka ili kad se iznese božićno pečenje. Sveću je palio domaćin, najčešće sa tri vlati pšenice, odnosno slame.

– Od konopca kojim je vezan naramak slame koji se unosuio u kuću treba ujutru na Božić u dvorištu napraviti krug i u njega staviti kukuruza i pšenice da bi se kokoške nahranile. Vjeruje se da će one tokom cijele godine jaja nositi na jednom mjestu.

 

U većini sela, odmah posle božićnog ručka isterivali su konje iz štala, svečano ih opremali,ogrtali ćilimom ili kitilči peškirom, i u galopu jurili seoskim ulicama.Jahali su uglavnom momci, kao i mlađi oženjeni ljudi. Jahači su svraćali u kuće rođaka, ili u kuće koje su imale djevojke za udaju, gdje su ih obično častili pićem.

Kod bliže rodbine, a osobito ako je u kuću navratio novi zet ili unuk, jahač je dobijao košulju( vezivali su mu preko ramena komad nesašivenog bijelog domaćeg platna za košulju), a neki su na konje vezivali peškir. Tamo gdje nije bilo momaka ili mlađih ljudi da jašu na Božić konje su istjerivali iz štala u dvorište da se istrče.

Šta ne treba raditi o Božiću

Prema riječima etnologa Dragomira Antonića, običaji se sastoje od osnovnog, nepromenljivog, dijela i ritualnog dela koji je promenljiv. Osnovni dio je nevidljiv, a ritualni vidljiv tako da neupućeni vjeruju da ako posvete pažnju vidljivom dijelu onda su sačuvali i sam običaj, a kako on naglašava, to je pogrešno i to se najbolje vidi na primjeru Božića.

-Postoje zapisi iz kojih se vidi da su u ranom hrišćanskom periodu paljene velike vatre Božiću, zatim su korišćeni barutni štapići za pucanje i vatromet, pa preko prangija do počasnih plotuna iz artiljerijskih oruđa – rekao je on.

-Danas se razlamaju pucnji iz ličnog naoružanja i petardi. Oružja su se mjenjala, ali je praznik opstajao. Sve to nema nikakvog smisla sa stvarnom proslavom Hristovog rođenja, a i opasno je. Zato se treba kloniti svih eksplozivnih naprava – ocjenio je Antonić.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com