Biznis barijere i dalje opterećuju turizam
Da li će prihodi ove godine biti 1,2 milijarde eura, ne zavisi samo od turističke privrede, već i Poreske uprave, inspekcijskih i svih ostalih zaduženih za fiskalnu disciplinu, ističe predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
Radulović je u interjvuu za portal Bankar naglasio da smatra da su indikatori za 2019. godinu pozitivni, uključujući rast broja turista iz Kine i sa zapadnoevropskog tržišta. Ipak, suvlasnik Montenegro Stars Hotel Group kaže da bi ova godina mogla da bude prekretnica za dolaske iz istočne Evrope, jer je broj rezervacija 100 odsto veći u odnosu na prošlu godinu.
“Dolasci iz zapadne Evrope konstantno rastu, ali je u ovom trenutku nepoznanica kojim će tempom rasti kinesko tržište. Ako se zadrži visoka stopa, nije nerealno očekivati 100.000 gostiju u 2019, što bi bila značajna finansijska injekcija za crnogorski turizam”, naveo je on.
Siva ekonomija je jedan od najvećih problema ne samo turizma, već cijele privrede, a šteta nemjerljiva i po prihode i po imdiž destinacije. Radulović kaže da bi država trebalo da razmotri uvođenje “neke vrste vanrednog stanja”.
“Ali, na meti ne mogu da budu oni koji redovno uplaćuju obaveze, već treba naći mehanizam da oni koji ni cent nisu uplatili budu uvedeni u legalne tokove”, dodao je.
Kada su u pitanju biznis barijere, pojašnjava da se nekada i sitnice olako stavljaju u tu kategoriju. Međutim, ona koja već godinama opterećuje i turizam i druge djelatnosti je sve veći nedostatak radne snage.
“Još dvije biznis barijere su nepravilno regulisani radni odnosi i Zakon o strancima. Treba razvlastiti one koji imaju moć da zaustavljaju svaki protok rade snage, uključujući tokove migranata. Stvari treba pojednostaviti: ako ne dozvole da dovodimo radnu snagu sa dalekih destinacija, ne znam kako ćemo organizovati posao”, kazao je prvi čovjek CTU.
Radulović napominje i da je u posljednjih 15 godina crnogorski turistički proizvod dostigao zavidan nivo.
“Na prostoru Mediterana je najveća koncentracija najkvalitetnije turističke ponude. Crna Gora sa turističkim velesilama već godinama ne igra kvalifikacije, već ozbiljnu tržišnu utakmicu. Nedostaje nam još rada i samopouzdanja, ali i razumijevanja države i lokalnih uprava da bi razvoj bio dinamičniji”, zaključio je on i dodao da je turizam najvitalnija grana crnogorske privrede.
Nedostaje nam 20-ak većih hotela sa pet i do 40 sa četiri zvjezdice, bolji aerodromi većeg kapaciteta, kombinacije redovnih, čarter i niskobudžetnih avio-kompanija kako bi se prihodi značajno uvećali. Nije se promijenilo koliko je trebalo, a mnogo razvijenije države od nas na relativno jednostavan način dozvoljavaju gradnju hotela visoke kategorije. Dok ne stvorimo uslove da povrat investicije bude decenija, ljudi koji nisu iz hotelskog biznisa nastaviće da grade hotele sa najviše 70 soba.
Bankar.me
