Dogodilo se na današnji dan - Volim Podgoricu

Dogodilo se na današnji dan

800. Papa Lav III u Rimu krunisao franačkog vladara Karla Velikog za svetog rimskog cara, što će biti titula nemačkih i austrijskih monarha do vremena Napoleona I. 

1000. Krunisan prvi mađarski hrišćanski kralj Stefan. 

1066. U Vestminsterskoj katedrali u Londonu normanski vojvoda Vilijam I Osvajač krunisan za kralja Engleske, pošto je kod Hestingsa potukao vojsku Harolda II, poslednjeg saksonskog kralja. 1070, kada je Vilijam osvojio celu zemlju, Normani počeli da se stapaju s pokorenim Anglosasima u englesku naciju. 

1642. Rođen engleski matematičar, fizičar i astronom Isak Njutn, osnivač moderne fizike. Njegova teorija gravitacije smatra se jednim od najvećih dostignuća ljudskog uma. Značajna i njegova otkrića na području matematike, optike, mehanike i astronomije. Epohalnim delom smatra se njegov rad pod naslovom “Matematički principi filozofije prirode”. 

1741. Švedski fizičar Anders Celzijus objavio pronalazak skale od 100 stepeni za merenje temperature, bazirane na temperaturi smrzavanja vode. 

1745. U Drezdenu potpisan mirovni ugovor kojim je okončan Šleski rat Austrije i Prusije. 

1870. Rođena nemačka revolucionarka Roza Luksemburg, vođa levice u poljskom i nemačkom radničkom pokretu, jedan od osnivača Komunističke partije Nemačke 1918, predstavnik levog krila Druge internacionale. Hapšena i zatvarana, ubijena s Karlom Libknehtom posle poraza nemačkih radnika u januarskoj pobuni 1919. 

1876. Rođen pakistanski državnik Mohamed Ali Džina, osnivač i prvi predsednik Pakistana, koji se s Gandijem i Nehruom borio za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije. Kasnije se s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu. 

1914. U Prvom svetskom ratu na Zapadnom frontu stupilo na snagu nezvanično “božićno primirje” kada su britanski i nemački vojnici obustavili paljbu, izašli iz rovova i sreli se na ničijoj zemlji između zaraćenih strana. 

1918. Rođen egipatski državnik Anvar el Sadat, predsednik Egipta od oktobra 1970. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili protivnici sklapanja mira sa Izraelom. Jedan od protagonista trojnog sporazuma SAD-Izrael-Egipat u Kejmp Dejvidu 1977. i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978. koju je podelio sa izraelskim premijerom Menahemom Beginom. 

1926. Japanski regent, princ Hirohito, nasledio presto Japana posle smrti oca, cara Jošihita. Hirohito umro 1989. 

1932. Britanski kralj Džordž V uputio prvi put božićnu poruku naciji preko radija. 

1938. Umro češki pisac Karel Čapek, poznat po utopističkim romanima “Fabrika apsolutnog” i “Krakatit” u kojima je predočio apsurdnost tehničke civilizacije. U delu “Razgovori s T.G. Masarikom” izneo filozofske i političke poglede čuvenog češkog političara i filozofa. 

1941. Japanska armija u Drugom svetskom ratu okupirala Hongkong posle 17 dana opsade. 

1942. Nemci u Beogradu streljali srpskog kompozitora, dirigenta i muzikologa Vojislava Vučkovića. Bio je profesor muzičke škole “Stanković” i dirigent Beogradske filharmonije, saradnik mnogih listova i časopisa, jedan od pokretača i glavnih urednika lista NIN. 

1974. Ciklon gotovo potpuno uništio australijski grad Darvin. 

1977. Umro engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umetnika u istoriji filma. Svetsku slavu stekao u SAD ulogom sentimentalnog klovna-lutalice u komedijama nemog filma. Dobitnik “Oskara” za životno delo 1972. 

1979. Sovjetske trupe ušle u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR izvan Varšavskog pakta, da bi podržale vladu Babraka Karmala. U ratu, iz kog se povukao posle 10 godina, SSSR izgubio 27.000 vojnika. 

1989. Zbačeni rumunski diktator Nikolae Čaušecku i njegova žena Elena streljani u Trgovištu posle tajnog suđenja na kom su osuđeni na smrt zbog genocida. 

1991. Mihail Gorbačov podneo ostavku na mesto predsednika SSSR i predao dužnost Borisu Jeljcinu.

1997. Na Kubi prvi put posle 30 godina javno proslavljen Božić. Predsednik Fidel Kastro proglasio taj dan praznikom u čast pape koji je u januaru 1998. posetio Kubu. 

2000. U požaru u jednoj diskoteci u kineskom gradu Liojangu život izgubilo 311 ljudi. 

2001. Više od 540 ljudi poginulo u sukobima pobunjenika i vojske Burundija prilikom zauzimanja pobunjeničkog utočišta u šumi Tenga u blizini prestonice Budžumbure.

 
 

Slične Objave

Dogodilo se na današnji dan

 

1167. – Rođen je engleski kralj Džon, mlađi sin Henrija Drugog, poznat kao Džon Bez Zemlje. Tokom vladavine od 1199, kad je na prijestolu naslijedio brata Ričarda Prvog, obnovio je rat s francuskim kraljem Filipom Drugim Avgustom, koji mu je preoteo nekoliko velikih posjeda, uključjući Normandiju 1205. Takođe se 1208. sukobio s papom Inoćentijem Trećim, osporavajući mu izbor kenterberijskog nadbiskupa, zbog čega ga je Vatikan 1212. ekskomunicirao iz Crkve. U sukobu s plemstvom 1215. morao je da popusti i potpiše “Veliku povelju sloboda” u Engleskoj, kojom je ograničena vlast kralja i uspostavljena osnova engleske ustavnosti i javnog prava.

1524. – Umro  jportugalski moreplovac Vasko de Gama, koji je 1498. pronašao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike, zahvaljujući čemu su detaljnije upoznati obrisi afričkog kopna, a Indijski okean uvršten u svjetska mora. To je doprinijelo razvoju trgovine zapadne Evrope s Azijom i jačanju moći Portugalije. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. je uspostavio portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg je umro u Indiji.

1798. – Rođen je poljski pisac jevrejskog porijekla Adam Mickjevič, najveći poljski romantičar, čija djela odlukuje izuzetno bogat i slikovit jezik. U mladosti je zbog učešća u ilegalnom omladinskom udruženju “Filomati”, bliskom masonima, 1823. prognan u Rusiju, gdje se družio s istaknutim ruskim intelektualcima i piscima. Odatle je emigrirao u Njemačku, potom u Švajcarsku i Italiju, a zatim je u Parizu predavao slovensku književnost. Umro je u Otomanskom carstvu 1855, što ga je spriječilo da u vrijeme Krimskog rata formira poljske legione za borbu protiv Rusije. U idiličnom epu posvećenom rodnom kraju – “Pan Tadeuš” – opisao je staru Poljsku koja nestaje. Ostala djela: zbirke pjesama “Balade i romanse”, “Krimski soneti”, epovi “Gražina”, “Konrad Velenrod”, drama “Zadušnice”, politička brošura “Knjige poljskog naroda i hodočasništva poljskog”, ciklus predavanja “Slovenske književnosti”.

1818. – Rođen je engleski fizičar Džejms Preskot Džul, poznat po zakonu o toploti koju razvija struja u provodniku i po eksperimentalnom određivanju mehaničkog ekvivalenta toplote. Njemu u čast međunarodna mjerna jedinica za energiju, rad i količinu toplote nazvana je “džul” (oznaka J). Termodinamički proces pretvaranja toplotne energije u mehaničku, na osnovu kojeg rade turbomlazni avioni, nazvan je “Džulov ciklus”.

1822. – Rođen je engleski pisac i književni kritičar Metju Arnold, značajan estetičar, profesor poezije u Oksfordu, koji je s gledišta klasične književnosti žestoko osporavao varvarstvo, filistarstvo i provincijalizam engleske literature 19. vijeka. Djela: zbirke pjesama “Pjesme”, “Nove pjesme”, eseji “Kultura i anarhija”, “Književnost i dogma”, “Kritički eseji”.

1838. – Osam godina nakon što je hatišerifom priznao Srbiji unutrašnju samoupravu turski sultan Mahmud Drugi, uz podršku Rusije, privremeno je ograničio vlast srpskog kneza Miloša Obrenovića.

1863. – Umro je engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, oštar kritičar društva, posebno obožavanja novca i položaja. Djela: romani “Vašar taštine”, “Henri Ezmond”, “Istorija Pendenisa”, “Njukamovi”, “Virdžinijanci”, satira “Knjiga o snobovima”, književne kritike “Engleski humoristi osamnaestog vijeka”, istorijsko djelo “Četiri Džordža”.

1865. – U mjestu Pulaski u američkoj državi Tenesi osnovana je bjelačka rasistička organizacija Kju-Kluks-Klan.

1883. – Rođen  je srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, majstor s izrazitim osjećanjem za boju. Poslije studija u Minhenu, Rimu i Parizu proputovao je Španiju, sjevernu Afriku i Italiju i dugo je živio u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predjele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andrea Lota, da bi potom izgradio stil na iskustvima postimpresionizma, stvarajući slike koje odlikuje naglašeno osjećanje za boju i prozračna atmosfera. U posljednjoj fazi se približio lirskoj apstrakciji.

1922. – Rođena je američka filmska glumica Lusi Džonson, poznata kao Ava Gardner, koja je nesvakidašnjom pojavom izmijenila tip filmske ljepotice i ostvarila niz uloga tajanstvenih i inteligentnih žena. Filmovi: “Ploveće pozorište”, “Snjegovi Kilimandžara”, “Sunce se ponovo rađa”, “Usamljena zvijezda”, “Naga Maja”, “Noć iguane”, “Pedeset pet dana u Pekingu”, “Sudija za vješanje”.

1924. – Albanija je postala republika.

1942. – Ubijen je francuski admiral Žan Luj Gzavije Fransoa – Darlan, komandant sjevernoafričkih snaga kvislinškog režima Anrija Filipa Petena. Suprotno Petenovoj naredbi, tokom iskrcavanja angloameričkih trupa u sjevernoj Africi u Drugom svjetskom ratu olakšao im je napredovanje, naredivši prekid vatre. “Slobodni Francuzi” su ga ipak i dalje smatrali izdajnikom i jedan pristalica generala Šarla de Gola je u Alžiru izvršio atentat na njega.

1942. – Na njemačkom eksperimentalnom poligonu u mjestu Pinemunde u Drugom svjetskom ratu uspješno je testirana nova raketa “Zemlja – Zemlja”, nazvana “FZG76”, koja je kasnije postala poznata kao raketa “fau 1”.

1944. – U Novom Sadu je počeo da izlazi dnevnik “Sabad Vajdašag”, list mađarske nacionalne manjine u Jugoslaviji, koji je u septembru 1945. preimenovan u “Mađar so”.

1951. – Libija je proglašena nezavisnom državom pod kraljem Idrizom Prvim.

1979. – Lansirana je prva evropska svemirska raketa ¨Ariane¨.
 
1979. – Oko 80.000 sovjetskih vojnika upalo je u Afganistan kako bi svrgnuli čelnika komunističke partije, Hafizullaha Amina, te ga zamijenili sa Babrakom Karmalom, koji je bio naklonjen Moskvi.

1982. – Umro je francuski pisac Luj Aragon, najprije dadaista, potom nadrealista, koji se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredijelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske je pristupio 1927, učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu. Djela: zbirke pjesama “Vatra radosti”, “Ura Ural”, “Elzine oči”, “Oči sjećanja”, “Elza”, romani “Seljak iz Pariza”, “Bazelska zvona”, “Gospodske četvrti”, “Orelijen”, “Sveta nedjelja”, “Komunisti”, “Blanša ili zaborav”, eseji “Komunistički čovjek”, “Sovjetska književnost”, “Za socijalistički realizam”, “Rasprava o stilu”, “O Stendalu”.

1991. – Mihail Gorbačov predao je Borisu Jeljcinu komandu nad sovjetskim nuklearnim oružjem.

1995. – Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviše glasova je osvojila islamistička Partija prosperiteta, što je bila prva izborna pobjeda islamista u 72-godišnjoj istoriji sekularne Turske.

1999. – “Mali princ”, najpoznatija novela francuskog pilota Antoinea de Sainta-Exuperyja, proglašena je za knjigu 20.stoljeća u Francuskoj. Knjiga je prevedena na preko 180 svjetskih jezika i prodana u više od 80 milijuna primjeraka, tako da spada u jednu od najprodavanijih knjiga svijeta.

2008. – Umro je britanski nobelovac i jedan od najpoznatijih dramskih pisaca Harold Pinter, koji je bio poznat i kao oštar kritičar britanske i američke vanjske politike. Njegova najznačajnija djela su: “Nastojnik”, “Povratak”, “Ničija zemlja”, “Stara vremena” i “Rođendan”.

2009. – Rusija je uspješno izvršila probno ispaljenje interkontinentalnog balističkog projektila “RS-20V”.
 
2009. – Ruski predsjednik Dmitri Medvedev donosi odluku o smanjenju budžeta ministarstva policije za dvadeset posto.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com