Evo šta je Siriza obećala Grcima i dobila izbore!

Grčka ljevičarska stranka Siriza koja je pobijedila na jučerašnjim izborima, biračima je obećala mnogo. Između ostalog odustajanje od mjera štednje i pregovore s međunarodnim kreditorima kako bi se izmijenili uslovi otplate duga.

Siriza je dobila podršku Grka, a šta će se od velikih obećanja realizovati? 

Portal Index.hr objavio je plan njihove Vlade pod nazivom “Solunski program”, i uporedio ga s njihovim programom u 40 tačaka objavljenim 2012. godine.

Solunski program

Sastoji se od četiri stuba: 1. Borba protiv humanitarne krize, 2. Pokretanje ekonomije i promovisanje poreske pravde, 3. Pokretanje zapošljavanja, 4. Transformacija političkog sistema kako bi se produbila demokratija

1. Borba protiv humanitarne krize

Troškovi programa borbe protiv humanitarne krize, koja uključuje interventne mjere za najugroženiji dio stanovništva iznose 1,9 milijardi eura. 

Program uključuje besplatnu električnu energiju za 300.000 domaćinstava od 300 kWh mjesečno po osobi. 

Predviđa se i subvencionirana prehrana za 300.000 porodica bez prihoda. U sprovođenju mjere biće uključene javne agencije, lokalne vlasti, Crkva i humanitarne organizacije. 

Uvodi se program socijalnih stanova, njih 30.000, čija najamnina bi iznosila tri eura po kvadratnom metru.

Za penzionere se “božićnica” kao 13. penzija. 

Uvodi se besplatna medicinska zaštita za nezaposlene bez zdravstvenog osiguranja. 

Uvodi se besplatan javni prevoz za dugotrajno nezaposlene i siromašne. 

Ukida se poseban porez na grijanje i dizel gorivo, a cijena goriva za grijanje domaćinstava vraća se na 0,90 eura, u odnosu na sadašnjih 1,20 eura po litri.

2. Pokretanje ekonomije i promovisanje poreske pravde 

Troškovi ovih mjera procjenjuju se na 6,5 milijardi eura, a korist na tri milijarde. 

Ovaj paket mjera usmjeren je na pokretanje ekonomije, smanjivanjem poreskih opterećenja za realni sektor i građane, povećanje likvidnosti sistame i potražnje. 

Pretjerano oporezivanje srednje klase i svih onih koji ne izbjegavaju porez doveo je veliki broj građana u situaciju da su im ugrožena radna mjesta, privatna imovina, pa čak i fizička egzistencija, što pokazuje rastući broj samoubistava. 

Predviđa se omogućavanje otplate duga prema državi i državnim fondovima u 84 rate. 

Prihodi koji se očekuju od naplate poreskih dugova trebali bi iznositi između 5 i 15% ukupnog duga, a naplata će biti olakšana sljedećim mjerama:zaustavljanje postupka prisilne naplate, blokade računa i oduzimanja nekretnine u kojoj dužnik stanuje, za sve one koji se uključe u proces nagodbe. 

Zaustavljanje postupka prisilne naplate na 12 mjeseci za dužnike za koje se utvrdi da su bez prihoda. 

Ukidanje protivustavnog tretmana duga prema državi kao počinjenog prekršaja. 

Ukidanje obveznog depozita od 50% poreznog duga kao preduslova za otvaranje sudske rasprave Depozit će biti smanjen na 10 do 20%, u zavisnosti od finansijskih prilika u kojima se nalazi dužnik. 

Predviđa se i momentalno ukidanje jedinstvenog poreza na sve nekretnine, te uvođenje poreza na veliku imovinu. Planira se uvođenje većeg broja poreskih razreza kako bi se omogućilo progresivno oporezivanje. 

Previđeno je i restrukturiranje teško naplativih kredita za građane i kompanije. To će uključivati individualnu procjenu dužnika, otpis dugova najsiromašnijima i opšte načelo da rata za otplatu preostalih dugova ne prelazi 1/3 prihoda dužnika. Predviđa se i uspostavljanje javne institucije koja će posredovati u naplati dugova. 

Predložiće se zakon kojim će se zabraniti prisilno oduzimanje na ime duga jedine nekretnine dužnika čija vrijednost je ispod 300.000 eura, a takođe se predviđa i zabrana preprodaje ili ustupanja dugova nebankarskim institucijama 

Minimalna plata podiže se na 751 euro.

Planira se osnivanje razvojne banke i banaka posebne namjene.

3. Pokretanje zapošljavanja 

Planom je predviđeno neto povećanje broja radnih mjesta za 300.000 u svim sektorima ekonomije: javnom, privatnom i socijalnom, što bi se trebalo vidjeti kroz dvije godine. 

Plan zapošljavanja vodi računa o starijima od 55 godina, kao i o velikom broju nezaposlenih mladih. 

Predviđa se i povrat institucionalnog okvira za zaštitu prava iz radnog odnosa, kao i vraćanje kolektivnih ugovora i arbitraže. 

Plan predviđa ukidanje svih propisa koji omogućuju velika otpuštanja i neopravdane otkaze, kao i onih koji omogućuju iznajmljivanje radnika. 

4. Transformacija političkog sistema kako bi se produbila demokratija 

Programom je predviđena institucionalna i demokratska rekonstrukcija države. Želi se osnažiti predstavnička demokracija i uvesti nove institucije direktne demokratije. 

Predviđa se regionalna organizacija države. Povećanje transparentnosti, ekonomske autonomije i djelotvoran rad opština i regiona. Žele se osnažiti institucije direktne demokratije i uvesti nove. 

Planira se osnažiti demokratsko učešće građana. 

Uvođenje novih institucija, kao što su zakonodavne inicijative građana, građanski veto i inicijative za raspisivanje referenduma. 

Predviđa se osnaživanje uloge parlamenta i smanjenje zastupničkog imuniteta.

Ponovno uspostavljanje javne radio-televizije.

Program u 40 tačaka iz 2012. godine preuzet je sa stranice Radnička borba:

1. Revizija javnog duga i novi pregovori o kamatama te suspenzija otplate do oživljavanja ekonomije i povratka zaposlenost.

2. Zahtijevanje od EU da promijeni ulogu Evropske centralne banke, tako da ona finansira države i programe javnih ulaganja.

3. Povećanje porez na dohodak na 75 % za sve dohotke iznad 500.000 eura.

4. Promjena izbornog zakona radi uvođenja proporcionalnog sistema.

5. Podizanje poreza za velike kompanije do nivoa evropskog prosjeka.

6. Usvajanje poreza na finansijske transakcije i posebnog poreza na luksuzna dobra.

7. Zabrana špekulativnih financijskih derivata.

8. Ukidanje finansijskih privilegija Crkve i brodogradilišne industrije.

9. Borba protiv tajnih mjera banaka i bježanja kapitala u inostranstvo.

10. Drastični rezovi vojnih izdataka.

11. Povećanje minimalne plate do nivoa prije smanjenja, 750 eura mjesečno.

12. Korištenje zgrada vlade, banaka i Crkve za beskućnike.

13. Otvaranje menzi u javnim školama radi davanja besplatnog doručka i ručka djeci.

14. Besplatno zdravstvo za nezaposlene, beskućnike i one s niskim platama.

15. Subvencioniranje do 30% otplata hipoteka za siromašne porodice koje ne mogu plaćati rate.

16. Povećanje potpora za nezaposlene. Povećanje socijalne zaštite porodica samohranih roditelja, starijih osoba, invalida i porodica bez prihoda.

17. Fiskalne redukcije za dobra od primarne neophodnosti.

18. Nacionalizacija banaka.

19. Nacionalizacija bivših javnih (uslužnih i komunalnih) poduzeća u strateškim sektorima radi rasta zemlje (željeznice, aerodrome, luke, pošta, voda).

20. Preferiranje obnovljivih izvora energije i zaštita životne sredine.

21. Jednake plate za muškarce i žene.

22. Ograničavanje nesigurnih zapošljavanja i podrška ugovorima na neodređeno vrijeme.

23. Proširenje zaštite rada i plata radnika koji ne rade puno radno vrijeme.

24. Obnova kolektivnih ugovora o radu.

25. Povećanje inspekcija rada i zahtjeva za preduzeća koja daju ponude za javne ugovore.

26. Ustavne reforme koje garantuju razdvajanje Crkve i države i zaštitu prava na obrazovanje, zdravstvo i životnu sredinu.

27. Referendumi o ugovorima i drugim sporazumima s EU.

28. Ukidanje privilegija parlamentarnim zastupnicima. Uklanjanje posebne sudske zaštite za ministre i dozvola sudovima da procesuiraju članove vlade.

29. Demilitarizacija Obalske straže i antipobunjeničkih specijalnih jedinica. Zabrana nošenja maski i korištenja vatrenog oružja policiji tokom protesta. Promjena obuke policije u smislu naglašavanja socijalne tematike poput imigracije, droga i društvenih činilaca.

30. Jamčenje poštovanja ljudskih prava u centrima za zadržavanje imigranata.

31. Olakšavanje ponovnog ujedinjavanja imigrantskih porodica.

32. Ukidanje kazni za konzumiranje droga u korist borbe protiv šverca droge. Povećanje finansiranja centara za rehabilitaciju ovisnika.

33. Regulisanje prava na prigovor savjesti u zakonima o regrutaciji.

34. Povećanje finansiranja javnog zdravstva do novoa evropskog prosjeka. (Evropsko prosjek je 6% BDP-a; u Grčkoj 3%.)

35. Ukidanje plaćanja zdravstvenih usluga od strane građana.

36. Nacionalizacija privatnih bolnica. Ukidanje privatnog učešća u nacionalnom zdravstvenom sustavu.

37. Povlačenje grčkih vojnika iz Avganistana i s Balkana. Bez grčkih vojnika izvan naših vlastitih granica.

38. Prekid vojne saradnje s Izraelom. Podrška stvaranju palestinske države unutar granica iz 1967.

39. Pregovori o stabilnom sporazumu s Turskom.

40. Zatvaranje svih stranih baza u Grčkoj i povlačenje iz NATO saveza.