50 zakona palo na Ustavnom sudu!

Ustavni sud Crne Gore prošle godine primio je rekordan broj predmeta u kojima je tražena ocjena ustavnosti zakona, rekla je njegova predsjednica Desanka Lopičić, navodeći da je 50 zakona osporeno.

Ona je ukazala da je tako nastavljen trend da se pitanja o kojima se ne može postići društveni konsenzus sve češće prebacuju na Ustavni sud. 

“U toku prošle godine osporeno je 50 zakon, to je od osnivanja Suda rekordan broj primljenih predmeta u postupku ocjene ustavnosti zakona u toku jedne godine. Političke nestabilnosti očito izoštravaju partijske sukobe i tada se problematizuje svaki akt usvojen u parlamentu”, rekla je Lopičić za Pobjedu.

Drugim riječima, kako je navela, u odsustvu političkog dijaloga taj se „vruć krompir“ prebacuje Ustavnom sudu. “A Sud, kako god da odluči – nosiće teret svoje odluke i od podijeljene, politizovane javnosti i uvijek će biti kriv, poziciji ili opoziciji”.

Lopićić je poručiula da Ustavni sud nije adresa za rješavanje tih pitanja.

“Relevantne adrese su političke institucije i javni prostor u kojem učestvuju zainteresovani subjekti. Oni moraju biti dovoljno snažni da u otvorenoj i javnoj raspravi rješavaju probleme koji pritiskaju društvo”, rekla je ona.

Lopičić je dodala da je u osnovi zadovoljna ostvarenim rezultatima u minuloj godini svog mandata.

“U januaru prošle godine, kada sam izabrana za predsjednicu Suda, u radu je bilo 1.352 predmeta, a tokom godine, zaključno sa 31. decembrom zabilježen je rekordni broj primljenih predmeta od 1.736. Od tog broja, uspjeli smo da riješimo 1.691 predmet, najviše do sada”, kazala je ona.

Ako se pogleda struktura predmeta onda je, prema riječima Loičić, vidljivo da većina obuhvata dvije grupe ustavnosudskih nadležnosti- to su ustavne žalbe koje učestvuju u ukupnom broju predmeta s više od 80 odsto i ustavna kontrola zakona i drugih propisa.

“U prošlojgodini evidentan je rast kako ustavnih žalbi tako i inicijativa za apstraktnu kontrolu zakona i drugih propisa. Ipak, moram istaći da je Ustavni sud opterećen velikim brojem predmeta koji nemaju ustavnopravno značenje”, kazala je ona.